Monografija “Milan Vulpe- od publicitera do grafičkog dizajnera“ promovirana u palači Gvozdanović

Radi se o vrlo vrijednoj monografiji koja je rezultat dugogodišnjeg istraživanja i temeljite analize bogatog opusa Milana  Vulpea.

 U  palači Gvozdanović danas je promovirana monografija “Milan Vulpe - od publicitera do grafičkog dizajnera“, autorice Koraljke Vlajo. Na tri stotine stranica s oko pet stotina ilustracija monografija pruža uvid u bogato stvaralaštvo Milena Vulpea, jednog od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera pedesetih i šesdesetih godina 20.stoljeća. U monografiji su opisani i ključni događaji u Vulpeovom profersionalnom i privatnom životu.

Opsežna monografija namijenjena je stručnoj i široj javnosti. Monografija je tiskana uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija te tvrtki Novi Agrochemicals i Saponija.

U prigodnom govoru ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihelić  rekao je da je promocija monografije jedan u nizu događaja kojim se obilježava 145. rođendan MUO-a.  Naglasio je da se radi o vrlo vrijednoj monografiji koja je rezultat dugogodišnjeg istraživanja i temeljite analize opusa Milana  Vulpea.

Recezent monografije dr.sc Maroje Mrduljaš rekao je da je monografija jedan sintetski pregled djelovanja grafičkog  dizajnera Milana Vulpea koji je u Hrvatskoj najplodonosniji  autor u grafičkom dizajnu u drugoj polovici 20 stoljeća.

„Monografija ne ide isključivo kronološki kroz Vulpeov radove nego ih grupira u tematske cjeline koje su  povezane s kompanijama s kojima je radio i s specifičnim područjima djelovanja kao što je dizajn za turizam ili dizajn za kulturu. Monografija je vrlo bogato ilustrirana zahvaljući da su uglavnom njegovi radovi sačuvani, da se nalaze u zbirci Muzeja za umjetnost i obrt. Tako da se radi o jednom nevjerojatno vjerodostojnom pogledu na  jedan  autorski opus, a i na čitav kulturni, ekonomski život u Hrvatskoj  pedesetih, šesdesetih i sedamdesetih godina“  dodaje Mrduljaš. Naglasio je da monografija s jedne strane daje uvid u povijest, ali pokazuje i jedan autorski opus koji je danas relevantan. Smatra da grafički dizajneri i svi koji se bave vizualnim komunikacijama mogu danas učiti od  Vulpea, od njegove nevjerovatne jezgovite, duhovite i bistre komunikacije gdje je na sjajan način povezivao grafiku, apstraktne vizualne elemente i tipografske  elemente.

 „ Po tome je nenadmašan ne samo u hrvatskom  kontekstu nego je relevantan i u globalnom kontekstu“, tvrdi  Mrduljaš.

Autorica poglavlja o fotografiji Milana Vulpea dr.sc  Iva Prosoli istaknula je da u ostavštini Milana Vulpea čuva se nekoliko tisuća dijapozitiva koji pokazuju njegov veliki interes za fotografiju. Njegove fotografije su  apstraktne, a radi se prvenstveno o geometrijskoj apstrakciji i slikanju svjetlom, odnosno tamne linije i igre oblika.

„ Vulpe je radio eksperimente na tragu konstruktivizma međuratnih godina, odnosno radio je dvostruke ekspozicije, slikanje svjetlom, fotograme. Ove fotografije je koristio u dizajnerskim rješenjima. Upravo zahvajujući tim  radovima Vulpea možemo ubrojiti  među autore koji djeluju u Hrvatskoj od tridesetih godina do kraja sedamdesetih godina, a rade eksperimente sličnog predznaka“,pojasnila  je dr.sc Prosoli. Naglasila je da fotografije nisu izlagane u vremenu nastanka ili su izlagane minimalno i to više u kontekstu izložbe dizajna.Prosoli je rekla da Vulpe zauzima važnu ulogu u kontinuitetu konstruktivističke misli u fotografiji.

Autorica monografije dr.sc Koraljka Vlajo rekla je da kroz rad Milana Vulpea može se pratiti povijest poslijeratnog dizajna ne samo  u Hrvatskoj, već i tadašnjoj Jugoslaviji. Spomenula je da su značajni njegovi radovi za tvrtke Plivu i Chromos, ali isto tako je radio veliki broj naslovnica za knjige za velike izdavačke kuće.

„ Oblikovao je više od stotinu vizualnih identiteta  tadašnjih velikih tvornica i brodogradilišta. Gotovo sva domaća brodogradilišta imaju potpis Milana Vulpea. Također radio je za kulturu i turizam, te sport, odnosno u svim  aspektima života. Njegova specifičnost je to što je bio iznimno nesputan u svom radu i lako je mijenjao stil  prema onome što je želio najviše prikazati nije bio  čvrsto usredotočen na jedan način izraza, nego je jednako vladao i modnim crtežom, modernističkim crtežom, nekom  animacijom“,  dodaje Vlajo.

 Naglasila je da je bilo veliko zadovoljstvo raditi na monografiji, jer se iznimno rijetko događa  dostupnost velikoj količini podataka koje je trebalo istraživati.

Autorica  Ivana  Vranješ