Foto: Ivana Vranješ
Umjetnički ravnatelji Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan predstavili pet intrigantnih europskih i svjetskih predstava.
Umjetnički ravnatelji Dubravka Vrgoč i Ivica Buljan na konferenciji za novinare predstavili su program 23. izdanja Festivala svjetskog kazališta, koji će se održati od 12. do 26. rujna u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), Zagrebačkom plesnom centru (ZPC) i na sceni HNK 2. Ovogodišnji festival donosi pet intrigantnih predstava europskih i svjetskih autora, a otvorit će ga predstava „The Making of Berlin“ belgijskog kazališnog kolektiva Berlin & NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava se bavi epizodom s kraja Drugog svjetskog rata, odnosno djelovanjem Berlinske filharmonije tijekom razdoblja Trećeg Reicha, te pitanjem koliko su sjećanja sudionika tih događaja vjerodostojna.
U predstavi „Mami“ autor Mario Banushi, kao dijete albanskih doseljenika u Grčku, govori o vlastitom iskustvu i o generaciji djece koja su odrastala s djedovima i bakama dok su im roditelji radili u inozemstvu. Koreografkinja Anne Teresa De Keersmaeker s plesačem Solalom Mariotteom u predstavi „Brel“ istražuje što današnjoj publici znače pjesme Jacquesa Brela. Predstava „Obitelj“ autora Louisa Janssensa govori o ljudima iz različitih socijalnih i obiteljskih okruženja koji pokušavaju pokazati da prijateljstvo može biti novi oblik socijalnog i kulturnog povezivanja. Festival završava predstavom „Maldonne“ francuske autorice Leïle Ka, koja spaja iskustva najbolje francuske plesne i kazališne tradicije s novim suvremenim tendencijama.
Dubravka Vrgoč podsjetila je da je festival započeo 2003. godine s velikim entuzijazmom i pitanjem koliko će dugo opstati, no pokazalo se da je projekt itekako održiv.
„Tijekom 22 godine na festivalu smo predstavili ključna imena europskog teatra koja su u ova dva desetljeća određivala smjerove i trendove u europskom i svjetskom kazalištu“, rekla je Vrgoč.
Naglasila je da je Festival svjetskog kazališta mijenjao perspektive gledanja na teatar u Hrvatskoj te je snažno utjecao na domaće kazališne umjetnike, koji su ujedno bili i najvjernija publika.
„Želja nam je u posljednje vrijeme predstaviti umjetnike koji imaju što reći o današnjem vremenu i one koji su dubinski pozicionirani u kontekst europskog teatra kakav bi on danas želio biti. Pri izboru predstava vodili smo se idejom da autori budu zanimljivi i da upravo oni određuju smjerove kojima će krenuti europski teatar“, pojasnila je Vrgoč. Zaključila je da će festival tradicionalno nastaviti upoznavati publiku s trendovima i velikim imenima, ali će ujedno otvarati i neke nove priče te predstavljati teatar koji se u budućnosti profilira kao smjer kretanja kazališne umjetnosti.
Ivica Buljan istaknuo je da je festival od samog početka svog djelovanja njegovao integrirajuću kazališnu estetiku te dosljedno prikazivao radove velikih svjetskih autora.
„ U međuvremenu se kazališni prostor u Europi i svijetu dosta promijenio, tako da se možda iscrpio bazen velikih autorskih imena, a proširio se prostor u kojem Festival djeluje , a to je prostor novih, svježih autorskih poetika“ rekao je Buljan.