Bugarska veleposlanica posjetila izložbu glagoljice u Gimnaziji Sesvete

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 10.11.2021. 12:09:37
Bugarska veleposlanica posjetila izložbu glagoljice u Gimnaziji Sesvete

Foto: Sesvete danas, Borko Samec

Izložbu  i međunarodni susret glagoljaša u Gimnaziji Sesvete od 8. do 19. studenoga posjetila je jučer veleposlanica Republike Bugarske nj. eks. Genka Georgijeva.



Vjerojatno su svi Hrvati, ili barem vrlo velika većina čuli, vidjeli ili upoznali glagoljicu, međutim, vjerojatno malo ljudi zna da je ona nastala u Bugarskoj, te da su ju Hrvati prigrlili, dugo upotrebljavali i očuvali do današnjih dana, za razliku od Bugara koji su prihvatili ćirilicu i gotovo zapostavili to svoje originalno pismo - oblu glagoljicu, za razliku od hrvatskog varijeteta uglate glagoljice. 


Povijesne poveznice dvaju naroda daleko su veće negoli je široj javnosti poznato i negoli se danas uči u školama. Upravo je glagoljica jedna od vrlo jakih poveznica dvaju slavenskih naroda, a što bi trebao biti početak snažnijih veza i razvoja odnosa dviju država odnosno dvaju društava.


U nastavku o izložbi piše autorica projekta prof. Ruža Jozić


U predvorju Gimnazije Sesvete u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2021. postavljena je bogata izložba glagoljičkih radova učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, kao i radovi koje izlaže Bugarsko veleposlanstvo u Zagrebu, pod nazivom GLAGOLJICA U GOSTIMA. Sudionici susreta glagoljaša i izložbe Glagoljica u gostima su:


Veleposlanica Bugarskog veleposlanstva u Zagrebu, gđa. Genka Georgieva  

Predsjednik Ravnateljstva Društva prijatelja glagoljice Zagreb, prof. dr. sc. Darko Žubrinić 

Tajnica Društva prijatelja glagoljice Gospođa Mirna Lipovac 

OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb, mentorica Jasenka Štimac, prof. 

SŠ Josipa Kozarca, Đurđenovac, mentorica Vanesa Topalović, prof.,  

Gimnazija Bernardin Frankopan Ogulin, mentorica prof. Marija Trdić-Ćuk

Obrtnička i tehnička škola Ogulin, mentorica Iva Brajdić, prof.

OŠ Josipdol, mentorica Mirjana Grubišić, prof.

Gimnazije Sesvete, mentorice prof. Ina Jozić i školska knjižničarka Ruža Jozić


Glagoljica kao hrvatsko nacionalno pismo, ima sasvim posebno mjesto u našoj kulturi. Već i to da predstavlja hrvatsko nacionalno pismo, da je prva hrvatska tiskana knjiga imala upravo glagoljska slova (Misal 1483. g.), da je prva početnica tiskana glagoljicom (Venecija, 1527. g.), da su prvi poznati stihovi pisani glagoljicom, zabilježeni još 1368. g. u Misalu kneza Novaka, da su kroz nju izražene i težnje za stvaranjem općeg hrvatskog jezičnog standarda, sve to izdiže ju na razinu neizbježne kulturološke činjenice. Glagoljica nas povezuje s mnogim europskim narodima, ali nas i određuje u kulturnom i nacionalnom smislu. Na hrvatskom tlu ona je dosegla svoj najveći procvat. Ona je znak jednog vremena za koje vjerujemo da još uvijek traje. (prof. Darko Žubrinić) 


Glagoljica kao hrvatsko povijesno pismo dio je kulturne baštine hrvatskoga jezika, snažno je prisutna u hrvatskoj kulturi i duhovnosti od 10. stoljeća do kraja 16. stoljeća, ali živi i dalje do naših dana. Znamo da su bitne odrednice jednog naroda pismo, jezik i njegova povijest. Glagoljica i ćirilometodska baština snažno su utkane u hrvatsku povijest, ali i povijest svih slavenskih naroda. Glagoljica kao pismo, i glagoljicom zapisana hrvatska riječ, u temeljima je hrvatskoga književnoga jezika i jezika hrvatske književnosti, od Bašćanske ploče, prvotiska Misala i Brevijara do Judite Marka Marulića i Planina Petra Zoranića i drugih važnih tekstova 16. stoljeća. 


Upravo smo u naše dane svjedoci snažnoga  zanimanja za glagoljicu, ne samo među stručnjacima za našu kulturnu povijest nego i među svim ljubiteljima kulturne prošlosti hrvatskoga naroda. Glagoljica je bila dragocjena posuda koja  je čuvala narav jezika, i u ćirilometodsko vrijeme i poslije među Hrvatima, od Bašćanske ploče do prve tiskane hrvatske knjige, glagoljskog Misala iz 1483. godine. Trajno su ostale zapisane one riječi uklesane u „dragi kamen hrvatskoga jezika“, jer svjedoče o čvrstoj ukorijenjenosti glagoljice na hrvatskome narodnome prostoru. 


Nakon pretiska glagoljskih knjiga, mnogih snimljenih televizijskih emisija, napisa u tisku, učvrstila se spoznaja o značenju glagoljice za kulturnu povijest Hrvata i poraslo je zanimanje za glagoljicu kao pismo i kulturni fenomen. Glagoljicu danas susrećemo na plakatima, na koricama knjiga, otisnutu na tekstilu, u memorandumu mnogih ustanova, njome se bave mnogi učenici i nastavnici u školama, na tečajevima i „malim akademijama glagoljice“. Društvo prijatelja glagoljice izdaje časopis Bašćina, u kojem je objavljen i članak knjižničarke Ruže Jozić: Glagoljica u Gimnaziji Sesvete (br. 20, studeni 2019.). 


Uskrsnuće glagoljice danas izvire iz spoznaje da je ona osebujno obilježje hrvatske kulture, time i hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Iznimno aktivno djelovanje na promicanju i popularizaciji hrvatske glagoljaške baštine dovelo je i do toga da hrvatska glagoljica nije pala u zaborav. Glagoljsko pismo i glagoljska knjiga, svojom ljepotom i sadržajem nadahnjuju umjetnike u  slikarstvu, kiparstvu, književnosti i drugim područjima. Glagoljica je nadahnuće i mnogim učenicima u hrvatskim školama, što je vidljivo i na našoj izložbi GLAGOLJICA U GOSTIMA, na kojoj svoje radove izlažu učenici osnovnih i srednjih škola, u raznim likovnim tehnikama, u drvu, kamenu, tekstilu i sl. Glagoljica je zanimljiva i drugim zemljama, a posebno bugarskom narodu, na čijem se tlu glagoljica i pojavila. Zato na našem susretu glagoljaša, nazočnost i Bugarskog veleposlanstva sa svojim izlošcima, i njihove Veleposlanice gospođe Genke Georgieve. Našu svečanost otvorenja izložbe uveličali su učenici školskog zbora s profesorom Nikolom Sebastianom Jambrošićem


Školski projekt pripremila Ruža Jozić u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice i profesorima Gimnazije Sesvete: Željka Župan Vuksan, Ina Jozić,  Suzana Pešorda i Nikola Sebastian Jambrošić.


Vezane vijesti
Ažurirano: 25.11.2021. 14:00:49

Jeste li se već cijepili protiv covida 19?

Da, prvi put
Da, drugi put
Cijepljen sam već više puta
Ja sam prirodno cijepljen/a
Nisam, ali ću uskoro
Ne želim se cijepiti
S društvom se svakim vikendom pošteno nacijepim
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account