Dan darovitih učenika u RH: Darovita djeca u Hrvatskoj su zanemarena u odgojno-obrazovnom sustavu

 Podrška darovitoj  djeci, njihovim  roditeljima te odgojno-obrazovnim djelatnicima u odgojno-obrazovnom sustavu u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća.

U Knjižnici  grada  Zagreba  danas je  obilježen  Dan  darovitih učenika u RH i 10 godišnjica  rada  udruge Dar  koja svojim aktivnostima pruža podršku darovitoj djeci, njihovim roditeljima te učiteljima, stručnim  suradnicima i ravnateljima  osnovnih i srednjih škola.  Tim povodom održan je okrugli  stol  o novom Pravilniku  o  odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, a njih je prema podacima u  Hrvatskoj  gotovo 10 000.

 Na  okruglom  stolu  stručnjaci su  govorili o tome  da li su  darovita djeca i učenici  dovoljno prepoznati te što se može  učiniti da bi dobili  bolju podršku.

 Okrugli stol je je otvorila darovita učenica  petog razreda osnovne škole  iz Osijeka Anabela Šunjić koja je ispričala svoja iskustva s natjecanja. Sudjelovala je na mnogim klavirskim natjecanjima te je na njima osvojila  jedanaest prvih  nagrada, a prošle je godine osvojila prvo mjesto na državnom  natjecanju iz geografije, uz što je i dobitnica je Oskara  znanja.  Ispunjeno joj je i slobodno  vrijeme. Osobito voli čitati, pisati pjesme i priče.

 „ Išla sam u glazbenu školu, ali prošle sam godine odlučila  odustati od nje. Glazbena škola nije samo aktivnost , to je druga škola. Glazbena škola nema razumijevanje  za opću obrazovnu školu  kao što niti opća obrazovna škola nema razumijevanje za glazbenu. Iako sam sve  uspješno odradila bilo mi je jako teško što se tiče obveza u jednoj i drugoj školi. Sada imam više vremena za odmor  te za istraživanje područja koja me zanimaju“ ispričala je  Anabela. Svoj  glazbeni talent  pokazao je  Lovro  Žužul koji je otpjevao pjesmu „ Dobri ljudi“

 Zamjenica pravobraniteljice  za djecu  Tatjana Holjevac rekla  da darovita djeca imaju pravo na  odgoj i obrazovanje koji će razviti  sve njihove potencijale školovanje. Međutim podrška darovitoj  djeci, njihovim  roditeljima te odgojno-obrazovnim djelatnicima u odgojno-obrazovnom sustavu u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća.

„Redovito zaprimamo pritužbe  roditelja  darovite djece  zbog nedostatne podrške odgojno-obrazovnog sustava  u razvoju njihovih punih potencijala“, dodaje  Holjevac. Iz  prijava  Uredu pravobraniteljice za djecu  se uočava  da su darovita djeca unutar odojno-obrazovnog sustava zanemarena.  

 „ Od predškolske dobi, preko osnovne škole njihova darovitost se ne prepoznaje , neidentificira  i ne njeguje, Njihova radoznalost  i potencijal često  se  doživaljava kao smetnju i problem. Praćenje dijeteta u okviru odgojno-obrazovnog rada već od  dječjeg vrtića  relevantan je izvor  informacija o dijetetu  i polazište za konkretne prijedloge  za početno školovanje“ rekla  je Holjevac.

   Student   fizike na Prirodoslovno- matematičkom  fakultetu Luka Čučković je kao darovit učenik  naišao na probleme u osnovnoj školi.

  „ U mojim natjecanjima škola mi je bila više prepreka  nego što mi je pomogla. Osim dva mentora koji su mi pomogli da pobjedim na više državnih natjecanja  ostali nastavnici  su se stalno protivili mojim natjecanjima  i govorilli  da previše izostajem s nastave sve dok nisam na natjecanjima osvojio  prva mjesta. Čak mi se i branilo da idem na neka natjecanja zbog previše izostanaka s nastave. Kad sam došao s nagradama bila je druga stvar, to je bila promocija škole. Znači pravila su se mogla zaobići, a tako  to funkcionira i danas“,  ispričao je  Čučković. Naglasio je da nije u srednjoj školi imao toliko problema jer je išao u Tehničku školu Ruđer Bošković i nastavnici su imali  više razumijevanja za njegova natjecanja.

 Viša savjetnica  u  Upravi  za potporu i unaprjeđenje  sustava odgoja i obrazovanja Ministarstva znanosti obrazovanja  i mladih Marina  Jandrić rekla je  kako se očekuje novi Pravilnik o odgoju  i obrazovanju darovite djece i mladih . Na snazi  su trenutno dva Pravilnika o odgoju  i obrazovanju  darovite djece jedan o odgoju i obrazovanju  darovite djece  u osnovim školama, a jedan  o odgoju i obrazovanju  darovite djece u srednjim školama, ali ovi Pravilnici su iz 1991 i 1993. godine

.

 „ Novim  Pravilnikom  pokušavamo da uključimo i predškolski sustav, kako bi se darovita  djeca rano prepoznala  i da bi imali sljedivost stalnog  njihovog napretka kroz odgoj i obrazovanje.“rekla je  Jandrić. Naglasila je da postojećim Zakonom o odgoju i obrazovanju  darovita  djeca nemaju rješenje o utvrđenoj darovitosti .

„ To smo  odlučili riješiti na način da se u školi oformi  tim za darovite  koji uključuje stručne suradnike prvenstveno psihologe . Ako se radi o djeci  s dvostrukim potrebama, odnosno  darovitoj djeci sa poteškoćama  uključujemo  i logopede, odnosno edukacijske rehabilitatore: ukoliko  škola nema stručnjake  tog profila preko Gradskog  ureda   iz druge škole uzimamo psihologe za testiranje ili  pomoć pri izradi  kurikuluma  za  obrazovanje djeteta koje je darovito“, pojasnila je Jandrić. Tim za darovite prati školovanje,  potrebe djeteta i donosi odluku na temelju koje bi  se išlo u izradu  individualnog kurikuluma  prema kojem  bi se  polazilo od želja i potreba  i interesa darovite djece. 

 Pomoćnik pročelnika za razvojne  programe Upravnog odjela  za prosvjetu, kulturu i sporta Varaždinske županije Robret Kelemen rekao je da je Varaždinska županija usmjerena na razvoj okoline za rad s darovitima  te se djeluje u više smjerova.

 „ Sve škole  su u jednoj smjeni , osim jedne osnovne i jedne srednje škole. To je dobar prostor za  rad s  darovitima.  S darovitima se u našoj županiji radi već 15 godina, a rad je osmišljen  kao izvanškolska aktivnost  koja se odvija subotom. Imamo 14  Centara  izvrsnosti ,800 djece i 150 mentora,“ pojasnio je Kelemen.

 Ponosna na svoju  darovitost  je  Iris Aurora Bošnjak učenica  sedmog razreda osnovne škole „Dr Franjo Tuđman“ iz Belog Manastira  koja je  istaknula je da ju zanimaju razna područja i voli učiti nove stvari.

 „ Volim prirodne znanosti  i jezike. Učim  francuski i njemački. Od prirodnih znanosti zanima me fizika, biologija, kemija. Ove godine sam  bila druga na županijskom natjecanju iz povijesti  te čekam poziv za državno natjecanje , a prošle godine sam  bila šesta na državnom iz čitanja do zvijezda, to je jedno natjecanje  iz hrvatskog . Darovitost mi olakšava što ne moram puno učiti, nego  ono što  slušam na satu  zapamtim“, rekla nam je  Iris Aurora. Smatra da će joj darovitost pomoći u životu. Njezina želja je da bude kemičarka ili fizičarka.

 Jedan od  darovitih učenika  je i  13-godišnji Lovro Žužul koji pohađa  zagrebačku osnovnu školu „ Tituša Brezovačkog“. Svira violinu i polazi solfeggio.

 „ Darovit sam u pjevanju,  dobar sam  i u matematici , treniram nogomet  i idem u glazbenu  školu „ Blagoje Berse“. Sudjelovao sam na naticanju The Voice Kids te sam osvojio prvu nagradu na državnom natjecanju  iz solfeggia “ispričao nam je  Lovro. Naglasio je da je dobar osjećaj biti darovit  i darovitost donosi i neke prednosti u životu. Svoju darovitost  planira dobro iskoristiti u budućnosti, a želja mu je biti profesor ili pjevač.