Jelušić: U Hrvatskoj nema socijalne pravde i ne radi se na rješavanju problema umirovljenika

Malo je bogatih, srednji sloj građana je sve malobrojniji, a sve više je siromašnih ili blizu granice siromaštva i žive sve teže.

Povodom Svjetskog dana socijalne pravde predsjednik Foruma seniora SDP-a Ivo Jelušić danas je u središnjici stranke održao konferenciju za novinare na kojoj je ukazao na lošu socijalnu sliku Hrvatske. Upozorio je da u zadnjih devet godina u Hrvatskoj su se socijalne razlike povećale, društvena nejednakost nikad nije bila veća nego danas.

 Naglasio je da  je malo bogatih, srednji sloj građana je sve malobrojniji, a sve više je siromašnih ili blizu granice siromaštva i žive sve teže.

„ To je naša  stvarnost pa je li socijalna pravda, pravednost da mali broj ljudi živi sve bolje, a ogroman broj ljudi sve teže?,“ zapitao je Jelušić. Spomenuo je da prema Hrvatskom zavodu za statistiku oko 650 tisuća ljudi  u Hrvatskoj je na rubu siromaštva, ali je uvjeren da je stvarnost još i gora. Naime, mnogi ljudi žive teško, a nisu statistički obuhvaćeni   .

„ Na rubu siromaštva je svatko onaj koji nije adekvatno stambeno zbrinut i ne može pokriti osnovne životne potrebe, prije svega za hranom, odijevanjem, školovanjem djece i slično“, rekao je Jelušić. Upozorio je da galopirajuća inflacija onima koji žive teško je još više otežala život, a onima koji imaju dosta je još bolje.

Naveo je da profiti poduzetnika u zadnjih par godina rasli su 80 posto dok je državni proračun rastao 46 posto, ali plaće zaposlenih u realnom sektoru rasle su 10 posto, a mirovine i manje. Smatra da to nije socijalna pravda.

„ Inflacija je 35 posto u zadnjih par godina, ali stvarna umirovljenička inflacija je puno veća. Troškovi života , hrane i osnovnih živežnih namirnica su išli daleko više od 35 posto. Neka hrana je poskupjela 40, 50, ali i 100 posto. Dakle ono na što ljudi troše svoje mizerne plaće i mirovine je poskupjelo 50, 60, 70 i 100 posto, a njihova primanja su daleko ispod toga te je bitno smanjena kupovna moć“, tvrdi  Jelušić. Spomenuo je da od 2022 godine zbroj ostvarene bruto dobiti poduzeća je veća od zbroja isplaćenih neto plaća zaposlenih u tim poduzećima te je zapitao je li to socijalna pravda. Naglasio je da na to Vlada mirno gleda i ne smatra da nešto treba poduzeti.

 Osvrnuo se i na udio  mirovina u BDP-u .Iznio je podatak da u Europskoj uniji  se prosječno izdvaja za mirovine 13, 5 posto od BDP-a, a u Hrvatskoj je to manje od 11 posto, ali s obzirom na neke pokazatelje za ovu godinu to će biti i manje .

„ Ove godine država planira za mirovine izdvojiti 8,8 milijarde eura 5,5 iz Fonda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i 3,5 posto iz proračuna. Ovih 8,8 milijardi nije ni blizu onog europskog prosjeka 13 posto dok BDP se za ovu godinu planira oko 92 milijarde. To znači da će ove godine, ako se ostvari planirano  udio mirovina u BDP-u u Hrvatskoj pasti ispod 10 posto, negdje 9,5 posto. Bit ćemo na dnu europske ljestvice, bit ćemo najgori u Europi“, istaknuo je Jelavić. Naglasio je da se malo izdvaja za mirovine, treba više, jer kada bi Hrvatska kao i druge zemlje u EU izdvajala 13, 5  posto već sada bi to značilo 40 posto veću mirovinu .

„ Očito nema socijalne pravde s ovom Vladom, ova Vlada očito  ne voli umirovljenike, ne razumije ih i ne radi na rješavanju njihovih problema“, poručio je Jelušić.

Predsjednica Glavnog odbora Foruma Seniora SDP-a  Marija Vukobratović istaknula je da mirovina poljoprivrednih umirovljenika je niža od najnižih, a takvih je umirovljenika oko 30 tisuća i svake godine ih je sve manje.

„ Socijalna pravda podrazumijeva i stvaranje jednakih mogućnosti za sve. Imaju li stanovnici ruralnih sredina jednake mogućnosti kao i članovi društva u urbanim sredinama? Pri tome ne mislim na nadstandard koji pružaju veliki  gradovi već mislim na osnovne životne potrebe, na najosnovnije civilizacijske dosege: struju, vodu, dostupnost trgovinama, dostupnost javne zdravstvene zaštite, dostupnost obrazovanju i javnom prijevozu“, rekla je Vukobratović. Upozorila je kako hrvatsku stvarnost pokazuju predugačke liste čekanja na neke specijalističke preglede, nedostatak specijalista u domovima zdravlja, a u manjim sredinama i na otocima vrlo često i nedostatak liječnika obiteljske medicine, nedostatak državnih domova za starije i nemoćne za koje se na red čeka i  po desetak godina.

„Sutra se obilježava Svjetski dan socijalne pravde. Nažalost u Hrvatskoj već dugo vrijeme ovo je samo pojam koji nema praktičnu primjenu, jer u Hrvatskoj pravda, pa ni socijalna, nije za sve jednaka“, istaknula je Vukobratović.