Model gradskih plavih vrećica za smeće je propao, minus Čistoće veći od 18 milijuna kuna, tvrdi Plavi grad

Lovrić: Kada je Tomašević došao na vlast u Zagrebu je bilo nešto više od 2.000 divljih deponija, a na jučerašnji dan, jer sam to sinoć provjeravao bilo ih je 8.223.

Stranka Plavi grad održala je konferenciju za medije o dvije vrlo aktualne teme: dvije godine od uvođenja plavih vrećica ili tzv. Tomaševićevog novog modela zbrinjavanja otpada i pljačka u Muzeju za umjetnost i obrt.  

Uvođenje novog modela plavih vrećica rezultiralo je time da su građani pokazali jednu vrstu građanskog neposluha i ne kupuju vrećice u onoj količini kako je to planirano. To se najbolje vidi iz financijskih pokazatelja Čistoće koja je prošlu godinu završila sa minusom od 18,2 milijuna eura. Gotov cijeli taj minus je prouzročen time što je prodano 16 milijuna eura manje plavih vrećica nego što je bilo planirano. To dalje rezultira time da građani dio miješanog komunalnog otpada stavljaju u žute i u smeđe vrećice odnosno u biootpad i plastiku.

Lovrić: imamo već i službeno podatke Čistoće da je oko 30% plastike i 30% plastike kontaminirano miješanim komunalnim otpadom. Tvrtke koje to preuzimaju onda to vraćaju Gradu Zagrebu i to se zbrinjava na Jakuševcu. Drugi dio gdje građani odlažu miješani komunalni otpad su divlji deponiji. Kada je Tomašević došao na vlast u Zagrebu je bilo nešto više od 2.000 divljih deponija a na jučerašnji dan, jer sam to sinoć provjeravao bilo ih je 8.223 i ti su podaci dostupni na stranicama Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša. Od tog jednog „genijalnog“ modela za koji smo od početka govorili da je van razuma i da je neprimjenjiv došli smo do toga da Gradska Čistoća odnosno Zagrebački holding pa time i građani Grada Zagreba trpe tešku financijsku štetu i da imamo jedan opći nered kad je u pitanju zbrinjavanje otpada jer je taj problem Tomašević pokušavao riješiti tako da je na Jakuševečko brdo odlagao i biootpad pa je to dovelo do odrona, a nakon toga i do eksplozije i do jednog općeg nereda i velike financijske štete. S druge strane zbog ovako velikog minusa, jer Čistoća u svojoj povijesti nikad nije imala ovako velik gubitak od 18,2 milijuna eura što je cca 150 milijuna kuna, dolazimo do toga da su radnici Čistoće neadekvatno plaćeni i da im se prekovremeni rad ne plaća dovoljno, da im se ne plaća rad vikendima, da im se ne kupuje zaštitna odjeća, da se ne održavaju kamioni, te da Čistoća već sad ima u zakupu nekoliko desetaka kamiona od privatnih tvrtki i de facto se radi o jednoj tihoj, puzajućoj privatizaciji zagrebačke Čistoće.

Zbog ovog potpuno promašenog Tomaševićevog modela ugroženo je gospodarenje otpadom, ugrožena je opstojnost zagrebačke Čistoće i ne vidimo tomu kraja, a pogotovo je apsurdno da gradonačelnik uporno, kao što  brani sve svoje šašave i promašene ideja, uporno brani i ovu. Direktor Čistoće gospodin Vić se danas hvali da je model uspio jer prosječno zagrebačko domaćinstvo tjedno kupi jednu plavu vrećicu. Time je zapravo potvrdio je je model doživio fijasko jer jedna vrećica tjedno znači 30% ukupne potrebe, a to potvrđuje i stanje u financijama.

Najveća pljačka u povijesti zagrebačkih kulturnih institucija

Jedna zaposlenica zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, a radi se o najstarijem zagrebačkom muzeju i jednom od najstarijih takve vrste u Europi koji čuva cjelokupnu građu vezano za povijest hrvatskog naroda i za povijest  Hrvatske neometano pljačka taj isti muzej preko dvije godine. Spomenuta zaposlenica svoj prvi radni dan započinje 10. kolovoza 2021. godine., dva mjeseca nakon dolaska Tomaševića na vlast. Ona uspijeva sa računa muzeja otuđiti 1,4 milijuna eura odnosno oko 10 milijuna kuna. To se sve događa kada Upravno vijeće vode možemovci. Na čelu mu je Tihomir Milovac, istaknuti možemovac, član Gradske skupštine, gospođa Ivana Knez koja je također istaknuta članica i vijećnica Možemo i Nikola Radeljković, također možemovac. 

Gospođa pljačka muzej gotovo dvije godine za vrijeme Gašparovića i 4 mjeseca u vrijeme novog ravnatelja Igora Mihelića koji dolazi kada Gašparović sa velikim hvalospjevima od strane gradonačelnika Tomaševića odlazi u mirovinu. Sve to se događa na način da su joj ravnatelji dali ovlasti koje joj nisu smjeli dati. 

Lovrić: U sve muzeje smo 2019. u skladu sa fiskalnom odgovornošću uveli protokole kad račun dođe u muzej kako se točno plaća, komu ide u ruke, itd.. Da su se ravnatelji pridržavali tog protokola ovo se nikad ne bi dogodilo. Još je apsurdnije  to da Upravno vijeće u kojem većinu čine troje možemovaca na čelu sa Tihomirom Milovcem nije iako je to njihova zakonska obveza ni u 2022 ni u 2023  nije prihvaćalo financijska izvješća niti je donosilo financijske planove. Primjera radi, Upravno vijeće je u 2023. godini održalo 12 sjednica i niti na jednoj sjednici nije  bilo financijsko izvješće za 2022. godinu. Da su ga razmatrali vidjeli bi da nedostaje novac. Pitanje koje se postavlja je da li su svojom šlampavošću, neznanjem i nesposobnošću možemovci doprinijeli ovoj pljački ili su svjesno u tomu sudjelovali? Od nadležnih institucija očekujemo da da se preispita odgovornost i ravnatelja i članova  Upravnog vijeća, a o njihovoj političkoj odgovornosti izlišno je i govoriti. Da ima imalo savjesti i odgovornosti kod gradonačelnika Tomaševića on bi ih davno razriješio. On ih je imenovao pa ih je trebao i razriješiti iako razmjeri ove pljačke koji iznose preko 10 milijuna kuna čistog novca premašuju i odgovornost gradonačelnika, koji da ima imalo etike više ne bi bio gradonačelnik Grada Zagreba.

Kad je u pitanju MUO ima još jedan nerazjašnjeni  slučaj : nakon potresa, negdje krajem 2021. i početkom 2022. godine  građa muzeja je u organizaciji možemovaca i ravnatelja Gašparovića preseljena u potpuno neadekvatan prostor na Zagrebačkom velesajmu gdje je u prošlogodišnjoj poplavi dobar dio građe muzeja i nastradao. Budući da je građa prevožena bez osiguranja i bez zaštite, te budući da je ravnatelj Gašparović u taj novi prostor gdje je zbrinuta muzejska građa doveo čak i televizijske kamere, što je nezapamćeno u svjetskim razmjerima, postoje opravdane sumnje da je dio građe ukraden te postoji opravdana sumnja i da je i ta poplava pokriće za ono što se otuđilo. 

Lovrić: Ja već dvije godine inzistiram od kada je krenulo to preseljenje da se popiše muzejska građa, da se snimi stanje fundusa i da se usporedi sa onim prije potresa. Gradonačelnik to odbija. Prema tome sasvim sigurno kada dođe vrijeme, kada budemo u prilici  da ponovno popišemo građu MUO-a sasvim, sasvim je sigurno će se utvrditi ozbiljni nedostatci muzejske građe koju se prikriva kao što se 2,5 godine prikrivala i pljačka novca od strane aktualne gradske vlasti. Ovdje  je još nešto paradoksalno: dok su bili u oporbi možemovci su se predstavljali kao veliki pobornici i zaštitnici kulture. Međutim kad su došli na vlast vidimo da jednu od najvažnijih hrvatskih kulturnih institucija, a to je MUO, oni sustavno uništavaju, pljačkaju  i kradu a s druge strane što oni financiraju u tzv. kulturi? Samo svoje udruge, samo svoje možemovce koji izvode takve programe koji sa kulturom nemaju dodirnih točaka a posebno nemaju dodirnih točaka sa hrvatskom kulturnom tradicijom. Znači ono što su propagirali dok su bili u oporbi oni su to kao i u brojnim drugim područjima jednostavno zaboravili, pače ne samo da ne vode brigu o zagrebačkim i hrvatskim kulturnim institucijama nego ih i uništavaju, a s druge strane podupiru ono što samo oni nazivaju kulturom i to izdašno plaćaju iz zagrebačkog proračuna.

Tekst je nastao iz objave stranke Plavi grad