Blagdanom Cvjetnice započinje Veliki tjedan

Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.

Na blagdan Cvjetnice u crkvama se  čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. S današnjom Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

U Prigorju nekada su se na Cvjetnicu nosile grančice rascvjetanog drijenka, marelice, breskve, šljive ili trešnje, odnosno u novije vrijeme forzicije, jer nekada nije bilo u ovim krajevima  lako doći do maslinovih ili palminih grančica, a nije bilo niti previše novaca za njihovu kupnju.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.  Cvjetnica se slavi uz procesije, negdje oko crkava, u mnogim prigorskim župama i procesijom kroz naselje, a u nekim mjestima u Hrvatskoj put je puno duži.

Cvjetnicom počinje Veliki tjedan. On je spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.  Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.