Gliboki jarek: Počelo iskapanje moguće masovne grobnice žrtava partizanskih zločina

Na lokaciji u Sesvetama jučer je započela ekshumacija prema svjedočanstvima o likvidaciji tisuća zatvorenika iz logora Badel, a ključni apel usmjeren je na zajedništvo i otkrivanje prešućivane istine.

U šumi Gliboki jarek jučer je službeno započela akcija pronalaženja i ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava partizanskih zločina počinjenih nakon završetka Drugog svjetskog rata na području Sesveta. Terenska istraživanja pokrenuta su na temelju prijava i višegodišnjeg angažmana mještanke Silvije Lažete, koja je i potvrdila kako su radovi na lokaciji započeli 8. lipnja u jutarnjim satima.

Prema njezinim riječima, prvi dan istraživanja bio je posvećen pripremnim radnjama. Radnici su čistili i krčili gusti šumski teren, nakon čega je započelo pažljivo i slojevito uklanjanje površinskih slojeva zemlje kako se eventualni nalazi ne bi oštetili.

Svjedočanstva govore o tisućama žrtava

Lokacija u Glibokom jarku godinama se spominje kao jedno od najvećih stratišta u okolici Zagreba. Lažeta se u svojim prijavama oslanja na potresno svjedočanstvo preživjelog zatvorenika poslijeratnog komunističkog logora Badel.

"Prema tom svjedočanstvu, u Gliboki jarek je u nekoliko navrata odvezen  najveći broj zatvorenika koji su tamo odmah ubijeni i zakopani. Iz logora Badel je u smrt odvezeno između 6.000 i 7.000 ljudi, no, ne znamo gdje su sve stradali", ističe Lažeta, podsjećajući na razmjere zločina koji je desetljećima bio obavijen šutnjom.

"Jedini strah je da ne odustanemo"

Na pitanje novinara suočava li se sa strahom zbog otvaranja ove bolne povijesne teme, Lažeta odgovara kako je njezina jedina bojazan vezana uz mogućnost posustajanja prije nego što se proces dovrši.

"Često me pitaju bojim li se. Bojim se samo toga da se ovo istraživanje ne provede do samog kraja. Ne bojim se da žrtve nećemo pronaći, moj jedini strah je da ćemo odustati od traženja", jasna je prijaviteljica.

Apel javnosti za prekid šutnje

Lažeta naglašava kako rješavanje pitanja poslijeratnih stratišta nadilazi dnevnopolitičke podjele. Smatra kako je ovo proces koji zadire u same temelje ljudskih prava, kršćanske vjere, nacionalnog identiteta i hrvatske državnosti.

"Svi moraju prihvatiti povijesnu činjenicu da i Zagreb nakon takozvanog oslobođenja leži na tisućama kostiju naših susjeda, rodbine i prijatelja. Krajnji je trenutak da krenemo u zajedništvo i da ne predbacujemo jedni drugima propuste, niti da si pripisujemo zasluge. Ovo je naša obaveza i naš dug", poručuje.

Na kraju je uputila poziv svim građanima koji posjeduju konkretna saznanja o ovoj ili drugim lokacijama da podatke zapišu i službeno dostave nadležnom Ministarstvu hrvatskih branitelja, Uprava za zatočene i nestale koja je zadužena za proces istraživanja grobišta. Istaknula je kako žrtve već desetljećima čekaju zakašnjelo zajedništvo živih u zalaganju za istinu i nazivanje zločina pravim imenom.

"No Božji trenutak i vrijeme često nisu u skladu s našim vremenom i sposobnostima. Idemo zajedno prema cilju uz molitvu u srcu", zaključila je Lažeta koja je prvog  jučer, prvog dana istraživanja imala pristup lokalitetu kojim rukovodi vojska, a osigurava policija.