Nove spoznaje: Ljudi su u Prigorju živjeli još u brončano doba

Nedavna istraživanja Janje Mavrović Mokos i Franke Ovčarić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu o životu ljudi u brončanom dobu pod nazivom "TRANS RIVERS“, predstavljeni su sinoć u Muzeju Prigorja.

Projekt „Transferno područje od Sutle preko gornjeg toka rijeke Save tijekom brončanog i željeznog doba – TRANS RIVERS“ donio je nova arheološka otkrića na istočnim obroncima Medvednice, koja proširuju naše znanje o životu u Prigorju tijekom brončanog i željeznog doba. U Muzeju Prigorja sinoć su ga predstavile autorice Janja Mavrović Mokos i Franka Ovčarić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Arheološka istraživanja na istočnim obroncima Medvednice, u sklopu Sesvetskog prigorja, donijela su nova saznanja o životu ljudi u brončanom i željeznom dobu. Pronađena su tri nova nalazišta - Oštrc, Gradišće i Planina Donja - Gradec, gdje su arheolozi otkrili keramičke ulomke i kameni žrvanj. Ti su nalazi pokazali da su ovdje postojala visinska naselja u kasnom brončanom dobu.

Posebno zanimljiv lokalitet željeznog doba je Podsused kamenolom, koji se nalazi na zapadnom dijelu Medvednice. Njegov strateški položaj usporediv je s naseljem Sveti Križ Brdovečki, koje je kontroliralo utok rijeke Sutle u Savu. Premda su ovi lokaliteti udaljeni od Sesvetskog prigorja, njihova važnost pokazuje širu sliku o naseljima koja su nastajala duž ključnih trgovačkih pravaca u Panoniji i okolnim područjima.

Istočni obronci Medvednice i Sesvetsko prigorje ističu se nalazištem Gračec, koje je prvo sustavno istraživano kasnobrončanodobno naselje na tom prostoru. Pronađeni su ostaci nadzemne kuće, ognjišta, kanala i obrambenog bedema, koji datiraju u razdoblje kulture polja sa žarama. Ovi nalazi svjedoče o razvijenom životu u završnim stoljećima brončanog doba.

Arheološka istraživanja omogućila su i usporedbe s nalazima u Sloveniji, što ukazuje na intenzivnu povezanost Sesvetskog prigorja s tadašnjim susjednim područjima. Daljnja istraživanja istočnih obronaka Medvednice i primjena moderne tehnologije, poput lidarskog snimanja, pružit će još jasniju sliku života u ovom prostoru tijekom prapovijesti. Sesvetsko prigorje tako postaje ključni dio mozaika hrvatske arheološke baštine.

Istovremeno uz predavanje Janje Mavrović Mokos, Franka Ovčarić i Sanela Đurinec Raič održale su kreativnu radionicu na kojoj su se od gline izrađivali razni predmeti inspirirani nalazima s prapovijesnih lokaliteta.

One koji žele znati više o rezultatima istraživanja upućujemo na članak Janje Mavrović Mokos et al: Nova arheološka saznanja o kasnome brončanom i starijemu željeznom dobu Prigorja

Tekst je pripremio Tomislav Mrčić