Pobjeda života nad smrću: Kršćanski svijet slavi Uskrs

Od duboke simbolike Vuzma do bogate trpeze i narodnih običaja – donosimo pregled tradicije kojom Hrvati obilježavaju svoj najveći blagdan.

ZAGREB – Kršćani diljem Hrvatske i svijeta danas slave Uskrs, svoj najveći blagdan kojim se komemorira središnji događaj vjere: Kristovo uskrsnuće. Dok se u većini zemlje koristi naziv Uskrs, u kajkavskim krajevima on je poznat kao Vuzem, a drugdje i kao Vazam, noseći sa sobom duboku etimološku i duhovnu simboliku.

Više od običnog dana: Razlika između Uskrsa i Vuzma

Zanimljivo je da naziv Vuzem potječe od riječi "uzeti", što označava trenutak kada se, nakon dugog korizmenog posta, ponovno smije blagovati meso. Ipak, postoji i teološka razlika: dok Uskrs označava sam dan uskrsnuća, Vuzem je širi pojam koji obuhvaća cijelo vazmeno otajstvo – od Kristove muke i smrti do konačne proslave.

Datum Uskrsa je promjenjiv i određuje se prema astronomskim pojavama. Slavi se uvijek u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, što znači da blagdan može pasti u bilo kojem trenutku između 22. ožujka i 25. travnja.

Miris pince i blagoslov obitelji

Proslava Uskrsa nezamisliva je bez pučkih običaja koji spajaju duhovnost i zajedništvo. Svečanost započinje vazmenim bdjenjem na Veliku subotu ili ranom jutarnjom misom na sam Uskrs. Središnji trenutak za svaku obitelj je blagoslov hrane. U ukrašenim košarama vjernici nose šunku, domaći kruh, jaja, mladi luk i hren na posvetu, nakon čega slijedi tradicionalni uskrsni objed.

Hrvatska gastronomska baština na ovaj dan nudi najbolje od sebe: od dalmatinske sirnice i pince, preko šunke pečene u kruhu, do međimurske gibanice i raznih pogača ukrašenih pisanicama.

Pisanice kao simbol radosti i igre

Posebno mjesto u tradiciji zauzimaju pisanice. Osim što krase stolove, one su i glavni rekvizit dječjih igara. Najpopularnije je svakako tuckanje jajima – natjecanje u kojem pobjeđuje onaj čija pisanica ostane čitava nakon "dvoboja" vrhovima. U nekim krajevima, poput Prigorja i Zagorja, očuvao se i drevni pohod "raspetnika" ili "križičara".

Pjesma koja slavi nadu

Uskrsno vrijeme prati i bogat glazbeni opus. Hrvatska tradicija poznaje stotinjak uskrsnih skladbi koje se pjevaju od Velike subote pa sve do Duhova. Danas se najčešće čuju radosni napjevi poput "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista" i "Na nebu zora rudi", kojima se vjernici generacijama pridružuju proslavi nade i pobjede života.