Udruga „Mladi za Domovinu“ organizirala je u subotu prvi „Merzfest“

Zaključci okruglog stola istaknuli su Ivana Merza kao suvremenog uzora koji ujedinjuje vjeru i razum, pokazujući kako vjera treba strukturu - Katoličku Crkvu koja usmjerava i oblikuje savjest.

U povodu 22. obljetnice beatifikacije blaženog Ivana Merza, udruga „Mladi za Domovinu“ organizirala je prvi „Merzfest“, u subotu 21. lipnja 2025. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj festival okupio je predavače i sudionike iz različitih područja koji su kroz izlaganja, svjedočanstva i panel-raspravu aktualizirali lik i djelo blaženika te njegovu važnost za današnje društvo, a osobito za mlade vjernike.

Postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza p. Božidar Nagy u svom je predavanju naglasio kako Bog preko Merzova života poziva na svetost usred svijeta, pokazujući da laik može biti u potpunosti predan Bogu i Crkvi, a istodobno intelektualno i društveno angažiran.

„U životu Blaženoga Ivana možemo uočiti pet poruka aktualne za svakoga kršćanina: kao laik povezuje svjetovnost i svetost; kao katolički intelektualac povezuje znanost i vjeru; povezan je s Crkvom preko liturgije i Pape; bio je apostol mladih i gorljivi štovatelj Euharistije“, ispričao je p. Nagy.

Cijeli svetački i apostolski život bl. Ivana Merza sažet je u dvije riječi koje su mu pripisali prijatelji i suvremenici – program i stup. „Ako želite upoznati bl. Ivana, treba čitati njegove spise – i čim počnete, nešto će vas zahvatiti, kao što je to slučaj na Filipinima, ali i s Mladima za Domovinu, otkrijete vrijednosti koje i mi danas trebamo utjeloviti u našem društvu“, objasnio je.

Profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. sc. Ivan Zubac istaknuo je kako se blaženi Ivan Merz, nakon iskustva 1. svjetskog rata i studija u inozemstvu, vratio u duboko promijenjeno društvo, obilježeno političkom nestabilnošću i duhovnim slomom. U toj novoj stvarnosti, prepoznao je potrebu za obnovom vjere i postao jedan od nositelja katoličke obnove kroz laički angažman.

„Blaženi Ivan se u takvoj stvarnosti vraća i zatiče ostatke ostataka nekadašnjih katoličkih organizacija. Kao pionir katoličke obnove, uzima papinske enciklike, počevši od enciklike Pija XI., i na njima gradi temelj za katoličku akciju – svakodnevnu svetu misu, krunicu, klanjanje, duhovne obnove – konkretne stvari koje možemo implementirati u našoj svakodnevici.“

Govoreći o Ivanu Merzu kao pioniru katoličke akcije u Hrvatskoj, profesor dr. sc. Petar Bilobrk istaknuo je da je Merz cijeli svoj život posvetio profesorskom radu kroz koji je mladima prenosio crkveni senzibilitet i osjećaj pripadnosti Katoličkoj i apostolskoj Crkvi. Naziva ga apologeta svoga vremena što se očitovalo u djelovanju koje je uvijek bilo usmjereno na obranu, ali i na promicanje istinskih katoličkih stavova.

„Smatra ga se jednim od vođa liturgijskog pokreta u Hrvatskoj, koji je težio obnovi i dubljem promišljanju liturgije. Stoga ne čudi da ga je papa Benedikt XVI. u svojoj prvoj apostolskoj pobudnici Sacramentum Caritatis spomenuo već na početku zaključka kao jedinog Hrvata među 18 velikih svetaca. Velik je doprinos dao i u osnivanju brojnih katoličkih laičkih organizacija, a vodila ga je misao biskupa Antuna Mahnića da hrvatski narod treba usmjeravati prema vrhunaravnom životu.“

Promatrajući iz filozofske perspektive, asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti dr. sc. Dan Đaković istaknuo je da je Merz bio uvjeren da filozofija ima ključnu ulogu u ljudskom životu te je smatrao da „čovjek koji ne poznaje filozofiju na neki način ostaje slijep“ i da „nijedan student ne bi trebao proći kroz studij, a da ne upozna osnove filozofije“.

„On je rekao da bez križa, bez iskustva boli i patnje, a to je uvijek konkretno iskustvo, zapravo nema autentične filozofije. To je filozofija koja je sterilna, bez okusa, ne koristi i neće izdržati test. Samo filozofija koja je s jedne strane obasjana svjetlom objave, a s druge nije salonska ni kabinetska, nego crpi nadahnuće iz stvarnog života - iz prljavštine, teškoće, muka i križeva - u njegovu ključu je autentična i istinita.“

Govoreći o blaženom Ivanu Merzu kao uzoru i zagovorniku, Mišo Lukenda, voditelj zajednice „Nanovo rođeni“, istaknuo je da Merz ima posebno mjesto u njegovu životu. Već s 15 godina naišao je na njegov skraćeni dnevnik „Put k Suncu“, koji mu je „odgovorio na brojna pitanja“.

„Iako sam doživio iskustvo da je Bog živ i pokušao sam tu stvarnost prenijeti na svoje društvo i mladenačke izazove, s blaženim Ivanom Merzom dobio sam jednu utjehu i nadu - da je moguće da Katolička Crkva ima odgovore. Njegov primjer, kako je položio život za tu ideju, za davanje mladima odgovore koji su im potrebni da budu aktivni katolici i spase mnoge duše, doveo me do ganuća. Pred kraj njegova dnevnika, zaplakao sam i osjetio njegov nebeski zagovor, da će pratiti mene i moj život  i da ga želim nasljedovati kao uzora."

Zajednica „Nanovo rođeni“ ga je ubrzo prepoznala kao svoga zaštitnika, a njegova načela pretočena su u konkretan model formacije na 4 razine – duhovna, intelektualna, fizička i socijalna.

Program „Merzfesta“ zaključen je okruglim stolom „Kako živjeti Merza?“, na kojem su sudjelovali asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti dr. sc. Ante Belić, Marko Petrović iz udruge „Mladi za domovinu“, povjesničar dr. sc. Vladimir Lončarević i vjeroučiteljica mag. theol. Lana Špiljak Fruk iz OŠ „Ivan Merz“. Svaki je sudionik, iz svoje perspektive, posvjedočio o aktualnosti Merzova lika i djela.

Zaključci okruglog stola istaknuli su Ivana Merza kao suvremenog uzora koji ujedinjuje vjeru i razum, pokazujući kako vjera treba strukturu - Katoličku Crkvu koja usmjerava i oblikuje savjest - te kako škola može biti prostor formacije i upoznavanja bl. Merza kroz svjedočanstvo, igru i zajedništvo. Njegov život, prožet visokim idealima i spremnošću na žrtvu, ostaje snažan putokaz mladima i danas.

U glazbenom programu nastupili su Ivan Pribanić, dječak koji je dobio ime po blaženom Ivanu Merzu, i njegov otac, zajedno izvodeći himnu blaženiku na trubi, te glazbenica i profesorica gitare  Tamara Perc s pjesmama „Božji šapat“ i „Susret“. Cijeli Merzfest moderirala je Petra Kašnar, članica Udruge Mladi za Domovinu.