Vatrogasci upozoravaju da je spaljivanje na otvorenom dozvoljeno samo do 1. svibnja i to uz nadzor

Vrijeme je proljetnih radova čišćenja otvorenih površina, te spaljivanja biljnih ostataka, pa stoga vatrogasci upozoravaju građane na potrebu dodatnog opreza.

Podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima, kažu vatrogasci.

Spaljivanje ukoliko nije kontrolirano može se proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte, a ujedno ugroziti i  ljudske živote. Dolaskom toplijih i sunčanijih dana počinje sezona radova na poljoprivrednim površinama, okućnicama i vrtovima, a samim time započinje i spaljivanje korova, suhe trave i niskog raslinja čime se povećava opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom.

Spaljivanje korova je dozvoljeno do 1. svibnja, ali pozivamo građane na dodatan oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja s ciljem zaštite osoba i imovine, posjećaju i vatrogasci i policajci.

Kako to činiti na siguran način:

•Prije spaljivanja, upoznati mjesno nadležnu vatrogasnu postrojbu o toj namjeri.

•Spaljivanje korova i biljnog otpada treba obaviti na za to predviđenim mjestima,  po mirnom vremenu, jer vjetar  lako može prenijeti požar na drugo raslinje u blizini.

•Odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate.

•Tlo na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i otpaci, očistiti od suhe trave i svega onoga što je lakozapaljivo, a  samo mjesto spaljivanja izolirati odnosno očistiti u širini najmanje 5 metara.

•Biti nazočan spaljivanju granja i otpadaka, odnosno u svakom trenutku imati kontrolu nad vatrom, a uz sebe odnosno u blizini imati u pripremi sve što je potrebno za početno gašenje eventualnog požara.

•Osoba koja je vatru naložila, dužna ju je po spaljivanju pravilno ugasiti.

•Mjesto paljenja smijete napustiti tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom.

•Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću.

Preporučamo građanima da osim spaljivanja, koriste i druge metode saniranja biljnog otpada (mljevenje u piljevinu, kompostiranje i dr.) kako bi se biljna masa iskoristila za korisnu namijenu i spriječili nekontrolirani požari.

Za nepoštivanje odredbi Zakona, propisane su sankcije:

Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna.

Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.

Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu, smanjuje se mogućnost izbijanja većih požara koji mogu imati tragične posljedice.

Osim materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava zbog čega je potrebno voditi brigu o odgovornom ponašanju. 

Svi koji uoče nekontrolirani požar trebaju opažanje dojaviti vatrogascima na broj 193 ili 112.