Veliki je četvrtak: Večeras započinje vazmeno trodnevlje

Danas je Veliki četvrtak koji označava posljednji dan korizme. Navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota), koje završava Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.

Na Veliki četvrtak Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio euharistiju i sakrament svećeništva.

Tog se dana dopodne održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji koju slavi biskup sa svojim svećenicima. Ona se naziva Misa posvete ulja. Biskup tada blagoslivlja tri ulja: bolesničko ulje (kojim se mažu bolesnici), katekumensko ulje (kojim se mažu krštenici) te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama) koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.

Navečer se u svakoj župi slavi Misa Gospodnje večere. Prije mise isprazni se tabernakul (svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije). Pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do vazmenog bdjenja. Nakon čitanja evanđelja može se izvršiti obred pranja nogu.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenose u pokrajnju kapelu ili na pokrajnji oltar zajedno s Presvetim (velikom posvećenom hostijom koja se sprema u pokaznicu – prozirnu, ukrašenu posudu u kojoj vjernici mogu vidjeti hostiju). Također, s oltara se odnose svi ukrasi. Tada se obično upriličuje barem jednosatno klanjanje kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu kada su njegovi učenici pozaspali.

Hrvatski običaji na Veliki četvrtak

U dane svetog trodnevlja, od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali teški poslovi na polju niti su zvonila crkvena zvona. U južnoj je Hrvatskoj običaj da se na Veliki četvrtak "svežu" zvona. Dječaci drvenim čegrtaljkama (škegrtaljkama) označuju vrijeme jutarnje, podnevne i večernje molitve Anđeo Gospodnji te vrijeme početka crkvenih slavlja.

Procesija "Za križen" naziv je za tradicijsku noćnu procesiju koja se već nekoliko stoljeća svakoga Velikog četvrtka organizira na otoku Hvaru. Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, a odvija se u neprekinutom nizu već pet stoljeća. Iznimna je i po svom trajanju (tijekom osam sati prođe se 25 kilometara) i po naglašenom pasionskom sadržaju. Pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Procesije kreću u 22 sata iz Vrbanja, Vrboske, Jelse, Pitava, Vrisnika i Svirča te se na putu ne susreću, kako bi se u 7 sati ujutro svaka vratila u svoje polazište.

Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća koji u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači (kantaduri). Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u crkvu započinju pjevati Gospin plač, a druga dvojica im odgovaraju pjevajući posebne stihove ispisane u čast zaštitnika crkve i nadahnute mukom Isusovom.