Foto: Pixabay
Kršćani diljem svijeta danas se u tišini i postu prisjećaju žrtve kojom je Isus Krist otkupio čovječanstvo.
Danas je Veliki petak, najtužniji i najozbiljniji dan u kršćanskoj godini. To je dan kada se vjernici prisjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke te same smrti na križu. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, ovaj dan čini Vazmeno trodnevlje, središte kršćanske vjere.
Jedini dan bez svete mise
Veliki petak je jedini dan u godini kada Katolička Crkva ne slavi sveta misna otajstva. Budući da je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na ovaj je dan sam Isus bio žrtvovan na žrtveniku križa, Crkva suzdržavanjem od mise odaje počast toj stvarnoj žrtvi.
Unutrašnjost crkvi odiše ogoljenošću – oltari su bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika. To simbolizira trenutak kada je s Isusa svučena odjeća, ali je ujedno i znak tišine, žalosti i duboke tuge za umrlim Učiteljem.
Obredi muke Gospodnje
Vjernici se tijekom prijepodneva obično okupljaju na molitvu Križnog puta. Središnji obredi Velikog petka održavaju se u popodnevnim satima, najčešće u 15 sati, u vrijeme kada je Isus izdahnuo. Obredi se sastoje od tri dijela:
Služba riječi: Čitanje Svetoga pisma i navještaj muke po Ivanu.
Klanjanje križu: Svećenik otkriva raspelo pjevajući „Evo drvo križa“, na što narod odgovara „Dođite, poklonimo se“.
Sveta pričest: Hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak.
Strogi post i nemrs
Za katolike je danas obavezan strogi post i nemrs. Nemrs (suzdržavanje od mesa) obavezan je za sve starije od 14 godina, dok je post (uzimanje samo jednog punog obroka u danu) obavezan za sve vjernike od 18 do 60 godina. Od ove su obveze izuzeti samo bolesnici i trudnice.
Dan tišine i mira
Narodni običaji nalažu poseban pijetet – na Veliki petak se ne čuju crkvena zvona, ne pjeva se i ne obavljaju se teški poslovi, osobito oni koji uključuju buku ili udaranje. Sve protječe u mirnom, otužnom ambijentu, usmjereno na molitvu i unutarnje promišljanje o cijeni ljudskog otkupljenja.