Novo izdanje Gundulićeva "Osmana"

Autor: Marina Mađerić
Objavljeno: 11.2.2017. 12:22:30
Novo izdanje Gundulićeva "Osmana"

Foto: Screenshot

Prvu knjigu koja je tiskana u nakladi Matice hrvatske 1844. godine i jedan od najvažnijih epova hrvatske književnosti - "Osman" Ivana Gundulića, Matica hrvatska objavila je ponovno u prigodi 175. obljetnice svoga postojanja, naveli su subotu iz MH.


Lahorka Pleić Poje u predgovoru ističe kako je novo izdanje Gundulićeva "Osmana" prigodna gesta kojom najstarija hrvatska ustanova podsjeća na svoje početke.

To izdanje simbolično upućuje na dugu izdavačku tradiciju, odnosno nakladništvo kao najvažniji i najvidljiviji oblik njezina rada, ocjenjuje Pleić Poje. Naglašava kako je Matici od samoga početka najprečom zadaćom bila briga za tiskanje i promicanje knjiga na narodnom, hrvatskom jeziku.

Matica hrvatska svojim je izdanjima uvelike sudjelovala u stvaranju modernoga hrvatskog društva i u oblikovanju nacionalnoga identiteta Hrvata, kaže Pleić Poje.


Gundulićev "Osman" nije slučajno na početku dugog i plodnog Matičina izdavačkog puta

Naglasila je kako na početku dugoga i plodnog Matičina izdavačkog puta ne stoji slučajno Gundulićev "Osman" koji je objavljen 1844. godine.

Taj je nakladnički pothvat MH bio složen zbog toga što ep nije bio tiskan za autorova života, nego je sve do novijega vremena, odnosno do 1826. kolao isključivo u rukopisima, kao i zato što nije bio cjelovit.

Gundulić je od zamišljenih 20 pjevanja, podsjeća Pleić Poje, napisao 18, pa nedostaju dva središnja pjevanja.

Do novijega vremena je sačuvano više od desetak prijepisa, a najstariji sačuvani prijepis  "Osmana" načinio je Nikola Ohmučević, napominje Pleić Poje i dodaje kako ga je potkraj 18. stoljeća za tisak priredio, uspoređujući rukopise, Ivan Luka Volantić, no u tomu ga je prekinula smrt.

Njegove bilješke preuzeo je fra Ambroz Marković , a pjevanja koja su nedostajala ispjevao je Pjerko Sorkočević pa je tako 188 godina nakon pjesnikove smrti u tiskari Antuna Martecchinija 1826. godine objavljeno prvo cjelovito izdanje "Osmana".

Za razliku od rječnika dubrovačkoga izdanja, u kojem je svako pjevanje opsežno komentirano, a u rječniku se donose samo nepoznate riječi i njihova talijanska inačica, zagrebačko izdanje donosi samo kratak sadržaj svakoga pjevanja, što je sastavio Antun Mažuranić, te rječnik cijeloga "Osmana" s njemačkom i talijanskom inačicom, na kojemu su radila oba Mažuranića, naglasila je.

Dva pjevanja, koja nedostaju za Matičino je izdanje ispjevao Ivan Mažuranić.


Presudna uloga Matičinog izdanja "Osmana" u hrvatskoj kulturnoj povijesti

Matičino izdanje "Osmana" odigralo je presudnu ulogu u hrvatskoj kulturnoj povijesti, zaključila je Pleić Poje, podsjetivši da je tri godine nakon "Osmana" Matica izdala i ostala Gundulićeva djela.

"Osman" je, smatra Pleić Poje, bio jednim od potpornja na kojim se stvarala moderna hrvatska nacija.

Hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589., a umro 8. prosinca 1638. u Dubrovniku.

Nakon završetka školovanja Gundulić 1608. godine postaje član Velikoga vijeća. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio knez u Konavlima (1615. i 1619.), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine 1634. postaje senator, a 1638. član Maloga vijeća. Ivan Gundulić autor je "Pjesni pokorni kralja Davida, s pjesmom Od veličanstva Božjijeh", "Suze sina razmetnoga", "Arijadna" i "Osman".


(Hina)


Jeste li se već cijepili protiv covida 19?

Da, prvi put
Da, drugi put
Cijepljen sam već više puta
Ja sam prirodno cijepljen/a
Nisam, ali ću uskoro
Ne želim se cijepiti
S društvom se svakim vikendom pošteno nacijepim
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account