Foto: Sesvete danas, Borko Samec
Mađarski Hrvat Franjo Pajrić već niz godina istražuje Jantarski put koji, kako tvrdi, ima značajnu ulogu u rasvjetljenju povijesti Hrvata, a koja u mnogim dijelovima još nije posve istražena.
Franjo Pajrić iz Konjofa u Mađarskoj, Gradičanski Hrvat te član koljnofske hrvatske manjinske samouprave djeluje na očuvanju identiteta hrv. manjine u Mađarskoj i jačanju njihovih veza s domovinom. Posebno istražuje fakte koji rasvjetljavanju ranu povijest Hrvata uz tezu da nismo mi ti koju su na ove prostore doseljeni, nego smo mi tu domicilni.
Posebnu pozornost pri tom pridaje tzv. Jantarnom putu koji, kako tvrdi, ima mnogo toga još rasvijetliti iz naše bogate povijesti.
Jantarski put vuče porijeklo iz najstarijih razdoblja: prapovijesti i antike. Poput KRALJEVSKOG PUTA ili VIA REGIAE, i Jantarski put ima karakter transeuropske komunikacije. No dok je Via Regia povezivala istok i zapad Europe, Jantarski put povezivao je njezin sjever i jug, točnije Baltičko ili Istočno more s Jadranom. Iako su mnogi grčki i rimski autori pisali o jantaru, za put kojim je stizao do mediteranskoga svijeta tada, čini se, nije postojao neki naziv. Naziv „jantarski put“ nastao je u 18. stoljeću i proširio se.
Stoga nije nimalo čudno da su tog vrsnog pripovjedača pozvale u svoj prostor članice sesvetske udruge Etnoraj čije članice izrađuju naš etno nakit kao suvremene replike originalnih povijesnih ženskih ukrasa iz svih hrvatskih krajeva i svoju su vještinu već usavršile gotovo do savršenstva. Zato Pajrić želi članice ove udruge dovesti u mađarsku da tamošnjim pripadnicama naše manjine prenesu svoje bogato iskustvo i znanje.
Više pogledajte u kratkom video intervjuu.
Video: Sesvete danas, Borko Samec