Sesvetski sajam, pun svega i svačega

Sesvetski sajam odavna je središte trgovanja četvrtkom tisuća ljudi, ne samo iz Prigorja, nego doslovno iz svih hrvatskih krajeva, pa i ne samo hrvatskih.

Gotovo da nema toga što bi vam u životu zatrebalo, a da ne nađete na sesvetskom sajmu. Bilo polovno, bilo novo. Nekada je to bio jedan od najpoznatijih i najvažnijih stočnih sajmova u našoj zemlji, a kako i ne bi, kad se nalazio odmah do jedne od najvećih mesnih industrija u toj istoj zemlji.

S uništenjem Sljemena, te konstantnim upropaštavanjem sela, stočni sajam gubi na važnosti, te postupno nestaje. Istovremeno sajam se polako preblikovao dijelom u "buvljak", a dijelom kao mjesto prodaje (i preprodaje) proizvoda naših OPG-ova, ali i raznih švercera koji prodaju svakakvu robu sumnjiva porijekla i originala.

I dok se na sajmu mogu kupiti i kvalitetni domaći proizvodi, što mnogi pozdravljaju i dolaze na sajam upravo zbog toga, ima i onih koji će samo njime prolunjati, pogledati što se trži i po kojoj cijeni, te potom pojesti kotlovinu, kobase ili odojka, a za one koji ne jedu te životinje, nađe se i piletina odnosno riba. Na sajmu je i zabavno, pa tako u jednom od pet tamošnjih ugostiteljskih objekata, ustvari potleušica vizualno sličnih  filmu "Tko to tamo peva", svira živa glazba, a posjetitelji bučno pjevaju ili se međusobno  dovikuju.

Doista mnogo ljudi posjećuje sesvetski sajam i bez obzira što tko misli o njemu i posjetiteljima odnosno trgovcima, treba jedan takav prostor na području Zagreba. No, postoje i planovi kojima bi se sadašnji prostor sajma smanjio na uštrb budući suvremenih sadržaja koji će se graditi, kako smo nedavno i pisali, upravo oko objekata negdašnjeg Sljemena. Hoće li sajam preživjeti, pokazat će vrijeme, no i trgovci i kupci za sada još ne moraju brinuti, jer od plana do realizacije je dug put.