Noćas prelazimo sa zimskog na ljetno računanje vremena

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata, u nedjelju, 26. ožujka, započet će ljetno računanje vremena koje će trajati do 29. listopada.

Ljetno računanje vremena u ovoj godini počinje 26. ožujka u 2 sata tako što se, pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo Republike Hrvatske (DZMRH).  Prelaskom sa zimskog na ljetno računanje vremena sunce će, prema našem mjerenju, kasnije izlaziti, ali će kasnije i zalaziti, zbog čega će dani imati manje svjetla u jutarnjim i više svjetla u popodnevnim satima.

Još prije nekoliko godina razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata, bila je i donijeta odluka po kojoj do 2021. g. sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena, međutim zbog pandemije sve je to do daljnjega odgođeno.

Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tokom ljeta, očito ima više mana nego prednosti. 

Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor - ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali. 

Prvo je mijenjanje vremena  predložio Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci. U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar - ni ekološki, a ni financijski.

Prijedlog za ukidanje pomicanja sata primarno je iz zdravstvenih razloga; u više istraživanja se navodi da pomicanje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca. Također, pomicanje sata je u prošlosti značilo mnogo više što se uštede energije tiče. Sat vremena neće značajno utjecati na potrošnju kao što je možda nekad uz zastarjele i skuplje izvore energije, no uslijed rata u Ukrajini i drastičnog skoka cijene energenata, ponovo se se trošak energije gleda kao glavni faktor protiv ukidanja dvaju računanja vremena.

Mnogi se pitaju, koje je mjerenje vremena pravilno?  U principu u našoj je zemlji zimsko vrijeme pravilo - tijekom zimskog računanja vremena  sunce je najviše na nebu u podne, a i prije početka pomicanja kazaljki imali smo zimsko računanje vremena, samo se ono tada nije zvalo tako, nije se zvalo nikako jer tad još nismo bili poznavali promjenu vremena.

Iako smo do uvođenja promjene računanja vremena originalno imali današnje zimsko računanje vremena, ne bi bilo iznenađujuće da se Hrvatska, kad jednom dođe vrijeme za ukidanje promjene mjerenja vremena, odluči na ljetno računanje vremena pošto je ipak turistička zemlja. U tom slučaju, najveći problem ljudima bilo bi ustajanje zimi po mraku. 

U svakom slučaju, ljetno računanje vremena ostat će na snazi do zadnjeg vikenda u listopadu (29. listopada) kada se vraćamo na zimsko računanje vremena.