Šumarija o konverziji šume i oplodnoj sjeći na području Sesveta

U državnoj šumi na području Sesvetskih Sela učinjena je konverzija šume, a na području Kraljevečkih Novaka radi se o oplodnoj sječi.

Veliku je buru u javnosti lani izazvala golosječa državne šume na području Sesvetskih Sela između autoceste odnosno obilaznice i samog naselja, a sada se već glasovi javnosti dižu radi rušenja hrastove šume na području Kraljevečkih Novaka. O čemu se radi odgovor smo potražili u Hrvatskim šumama, a upravitelj Šumarije Dugo Selo Ivan Krajačić rado nam je izašao u susret i ispričao što je sve to i zbog čega učinjeno.

U državnoj šumi na području Sesvetski Sela bilo je potrebno izvršiti konverziju šume. Pojasnit ću, jer zacijelo malo tko izvan stručnih krugova razumije taj termin. Ovaj dio posječene šume površine tridesetak hektara sastojao se većinom od bagrema, graba i jasena. Ovo je domicilno područje hrasta lužnjaka i mi želimo da upravo to drvo ovdje raste. Nakon što smo posječena stabla izvukli iz šume, posadili smo dvogodišnje sadnice hrasta lužnjaka kojeg ćemo naredne tri godine morati prskanjem štititi od pepelnice koja u toj mladoj dobi jako ugrožava stasanje mladih sadnica. Ovaj je projekt bio financiran iz fondova Europske unije.

Kada hrastovi malo porastu, sam će se ovdje ponovo vratit i grab koji je domicilna i isto tako vrijedna vrsta, međutim u ovoj fazi grab šteti razvoju mladog hrasta jer ga zasjenjuje, a pomaže mu nakon kraćeg razdoblja kada hrast već pomalo stasa, tada  grab počinje svojim rastom jednostavno čistiti donje grane hrasta što utječe na samu visinu rasta i pravilnost  hrastovog debla.

Što se tiče državne šume na području Kraljevečkih Novaka, tamo jest prava hrastova šuma, međutim radi se o šumi starosti cca 120 godina s vidljivim početkom degradacije šume, tako da se vrijedna sirovina mora maknuti kao bi se omogućilo nicanje nove hrastove šume. Ovdje nećemo morati intervenirati niti sjetvom, a vjerojatno niti sadnjom, jer je tlo prepuno mladih tek izniklih sadnica hrasta, dakle radi se o najboljem načinu oplodnje šume, odnosno kada raste samonikla šuma. Mladi hrastići da bi niknuli i uspješno izrasli trebaju, kao i većina biljaka svjetlo. Osim što bi izgubili vrijednu sirovinu da ostavimo stare hrastove, oni bi zasjenjivanjem onemogućili rast mladih. Stoga se izvadi sirovina i otvori prostor za rast mladih hrastića i očekujem da će ovdje, kao i na području Sesvetskih Sela niknuti prekrasna šuma hrasta lužnjaka na prostoru gdje je on i doma.

U Slavoniji gdje je nešto drugačija struktura tla hrast može živjeti bez degradacije i više od 140 godina, no ovdje je stotinjak godina optimalno i to je razlog krajnjeg trenutka iskorištavanja ove mase. Nadam se da sam uspio objasniti što je konverzija šume, a što oplodna sječa, te da će građani shvatiti potrebu izvođenja ovih radova, rekao nam je upravitelj šumarije Dugo Selo Ivan Krajačić. 

Dodao je na naše pitanje o devastaciji šuma na području Dobrodola i Šimunčevca, da se radi o privatnim šumama. "Tamo nema državnih šuma, a nama je ukinuta nadležnost nadzora gospodarenja privatnim šumama, tako da nelegalne ili čak ilegalne radnje u privatnim šumama su u nadležnosti šumarske inspekcije ili policije, odnosno prijave samih građana ako se radi o krađi drvne mase iz privatnih šuma", zaključuje Krajačić.

Pogledajte u video zapisu dio razgovora s upraviteljem Krajačićem .