Sepsa ne pogađa samo starije: Veliki porast oboljelih u Hrvatskoj, sve više među rodiljama, te kod novorođenčadi

Smanjenje slučajeva sepse u hrvatskim bolnicama može se osigurati primjenom standardiziranih postupaka i protokola koji su definirani u Nacionalnim  smjernicama za prevenciju i liječenje sepse, poruka je javnozdravstvene akcije „Zaustavimo sepsu“ koju je u subotu održalo Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), Hrvatsko društvo za anesteziologiju i intenzivnu medicinu, Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju, uz potporu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. 

Izrada nacionalnih smjernica započela je prošle godine, a do kraja prosinca one bi trebale biti usuglašene, nakon čega kreće rad na njihovom usvajanju i implementaciji. Naime, sepsa u hrvatskim bolnicama i dalje svake godine odnosi veliki broj života – koliko točno, nemoguće je reći budući da kod nas ne postoji službeni Registar o broju oboljelih i umrlih od sepse. Za one slučajeve koji su evidentirani primjetan je veliki rast broja oboljelih – od čak 116 posto u zadnjih deset godina. Sepsa je ujedno i najskuplje liječena dijagnoza u hrvatskim bolnicama – za prošlu godinu podaci govore o utrošenih 12 milijuna eura, no pretpostavlja se da je stvaran iznos veći od 14 milijuna eura. 

Unatoč tome što je sepsa najčešći uzročnik smrti u bolnicama, 80 posto slučajeva javlja se zapravo izvan bolnice. Liječenje sepse je dugotrajno i kompleksno - preživjelima ostavlja značajne zdravstvene posljedice koje imaju snažan utjecaj na kvalitetu života. Za preživljenje sepse i smanjenje njezinih kasnijih negativnih posljedica ključna je hitna reakcija i adekvatno liječenje u roku od samo jednog sata, a kod takvih izrazito teških infekcija, često je potrebno primijeniti specifičnu terapiju, odnosno specifični antibiotik budući da oni iz širokog spektra djelovanja neće biti od koristi. Nažalost, zbog velikog porasta antimikrobne rezistencije koja, između ostaloga, nastaje i zbog nepravilne i prekomjerne upotrebe antibiotika, liječenje sepse je često vrlo složeno i otežano. 

Dok se u svijetu za 40 posto slučajeva sepse ne uspijeva dokazati specifični uzročnik, za hrvatske bolnice taj je postotak puno veći - čak 70 posto, što opet ima negativne implikacije kod liječenja ove bolesti i s njime povezanog izbora širokospektralnog ili specifičnog antibiotika. Ipak, bakterija E. coli te urinarne infekcije smatraju se najčešćim uzročnikom sepse u hrvatskim bolnicama.

„Najveći broj slučajeva sepse pojavljuje se u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj gdje je veći udio starije populacije s prisutnim kroničnim bolestima, no jedna od najvećih zabluda vezanih za sepsu jest ona da pogađa samo stariju populaciju. Od sepse može oboljeti bilo tko, a osim kod starijih, česta je i kod trudnica i dojilji, novorođenčadi i dojenčadi u prvih šest mjeseci života te imunokompromitiranih i kroničnih bolesnika, posebice onih koji su prošli veće operativne  zahvate, kao i kod osoba koje pate od više različitih zdravstvenih tegoba. Zamjetan je i trend porasta slučajeva sepse u općim bolnicama“, pojasnio je Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST).

Kampanju „Zaustavimo sepsu“ i potrebu izrade Nacionalnih smjernica za njezinu prevenciju i liječenje, podržala je i Sandra Perković, proslavljena atletičarka i rekorderka u bacanju diska koja je prije nekoliko godina također preboljela sepsu:

„Iz prve ruke mogu posvjedočiti koliko je sepsa opasna po život, jer sam se i sama borila s ovom podmuklom bolesti.  Od iznimne je važnosti educirati građane o ranom prepoznavanju simptoma i važnosti traženja liječničke pomoći, jer samo pravovremena reakcija može spasiti ljudske živote. Drago mi je da mogu iskoristiti svoj glas i podržati inicijativu Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije u borbi protiv sepse u hrvatskim bolnicama. „Bolje spriječiti, nego liječiti“ – važnost ove fraze naučila sam na svojoj koži i zaista je nužno da se o sepsi govori u javnom prostoru, sve kako bi poruka došla do većeg broja građana.“