Predstavljen projekt jačanja razvoja inovacija

Golema potencijalna komercijalna vrijednost znanstvenog istraživačkog rada, te značaj ulaganja u istraživanja i inovacije za rast i razvoj društva u središtu su 440 tisuća eura vrijednog projekta "Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković", predstavljenog u utorak u Zagrebu.

Projekt provodi konzultantska tvrtka Mreža znanja d.o.o. iz Zagreba, a njegov je korisnik Institut Ruđer Bošković (IRB). Cilj je projekta doprinijeti unapređenju komercijalizacije rezultata istraživanja prvenstveno na IRB-u ali i u Republici Hrvatskoj, te utjecati na rast javne i institucionalne svijesti o važnosti inovacija i tehnologije za jačanje gospodarske konkurentnosti.

O projektu je uvodno na svečanom predstavljanju u Kući Europe govorio ravnatelj IRB-a Tome Antičić. Istaknuo je kako nije novost da je inovacijska kultura u Hrvatskoj zapostavljena, a ukoliko uskoro ne napravi neke konkretne korake, situacija će se dodatno pogoršati.

Upravo zbog toga IRB nastoji unaprijediti komercijalizaciju znanja unutar svojih procesa, te utjecati na stvaranje pozitivne inovacijske klime, kao i transfera znanja kroz patente i inovacije.

"Međutim, razvoj pozitivne inovacijske klime dugotrajan je i složen proces koji zahtijeva promjenu mentaliteta. Također, postupak provedbe i zaštite patenata skup je i dugotrajan i zahtjeva veliku aktivnost inovatora, a zakoni su demotivirajući za znanstvenike", napomenuo je Antičić.

Jačanje konkurentnosti RH kroz inovacije i nove proizvode moguće je ostvariti sustavnom politikom i usmjeravanjem financiranja u obrazovanje, znanost, i gospodarstvo, istaknuo je.

Jedna od mjera bilo bi osnivanje državnog fonda za potpore patentiranja, no potrebno je i uvesti promjene u zakon o radu i smanjiti i ubrzati administrativne procedure na svim razinama, smatra.

"Nema inovativnih proizvoda bez kvalitetne znanosti, jačih ulaganja i transparentnog protoka kapitala za istraživanje i inovacije. Kako bi ostala konkurentna u globalnom gospodarstvu, naša ekonomija treba inovacije i tehnologiju - treba znanost. Riječ je o izuzetno jednostavnoj računici - industrija dobiva potrebna istraživanja, znanstvenici ili inovatori sredstva, a društvo dobiva nove proizvode i tehnologije. To je balans u kojem svatko dobiva", kazao je. 

No, da bi ta računica funkcionirala potrebno je stvoriti poticajni kontekst jer nema inovativnih proizvoda bez kvalitetne znanosti, funkcionalnih zakona i jačeg ulaganja i transparentnog protoka kapitala za istraživanja i inovacije, poručio je Antičić.

Hrvatska ima znanja i kreativnosti, potrebna je hrabrost i odlučnost

Direktor Mreže znanja Domagoj Račić osvrnuo se na raskorak u ulaganjima u razvoj znanosti i tehnologije između Hrvatske i prosjeka Europske unije.

Istaknuo je kako Hrvatska trenutno ulaže 0,85 posto BDP-a, a cilj je do 2020. godine da to bude 1,4 posto.

Stagnacija u razvoju inovacija i komercijalizacija rezultata istraživanja rezultat je sustavnog lošeg financiranja znanosti i istraživanja, ali i različitih administrativnih opterećenja, nepoticajnog zakonodavnog okvira, te nedovoljne suradnje tvrtki s istraživačkim organizacijama poput IRB-a, ocijenio je.

"Primarni je cilj projekta unaprjeđenje komercijalizacije rezultata istraživanja u Hrvatskoj i izgradnja odgovarajućih kapaciteta za transfer tehnologije. S time je povezano i jačanje administrativnih kapaciteta samih korisnika ali i općenito podizanje javne svijesti o značaju komercijalizacije rezultata istraživanja za rast i razvoj društva", kazao je.

Bez kvalitetne znanosti, funkcionalnih zakona i transparentnog protoka kapitala za istraživanja i inovacije, nema ni inovativnih proizvoda.

"Sazrijevanje u ključnom dijelu znanstvene i poslovne zajednice da je to put srednjoročne i dugoročne konkurentnosti gospodarstva i životnog standarda svih nas, može biti popločen jedino kvalitetnim i učinkovitim ulaganjem u znanje i inovacije. Tu zaobilaznih puteva nema", upozorio je Račić.

"Ono čime se bavimo zapravo je istraživanje razvoja inovacija u službi konkurentnog gospodarstva. Ne bilo kakvog gospodarstva, nego onog koje može osigurati kvalitetu života i životnog standarda", rekao je.

"Znanje za to vjerujem da imamo, kreativnost – mislim i nadam se da imamo, no ono na čemu stvari najčešće prolaze ili padaju je hrabrost da se krene u nešto što je rizično i odlučnost da se to ponovi ako se prvi puta i ne uspije. Tijekom tih 20 mjeseci mi želimo biti žarišna točka koja će u tome pomoći", poručio je. 

Projekt vrijedan 440 tisuća eura financiraju Europska unija, u devedesetpostotnom iznosu od 396 tisuća eura, i Republika Hrvatska, u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, privremenog instrumenta namijenjenog novim državama članicama EU u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje nacionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije.

Lena Perdijić iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj (TBC) istaknula je da su projekti koji unaprjeđuju kvalitetu znanosti od velikog značenja za Europsku komisiju, koja prepoznaje i podržava znanost i istraživanje kao pokretača gospodarskog rasta i razvoja ali i generatora društvenog napretka.

"Prema podacima Eurostata, ulaganje u znanost i istraživanje na razini Europske unije iznosi 2,03 posto BDP-a. Usporedbe radi, u Južnoj Koreji izdvaja se 4,29 posto, u Japanu 3,59 posto, a SAD-u 2,73 posto", rekla je Perdijić. 

"Kako bismo bili konkurentniji na globalnoj razini, potrebno je uložiti dodatne napore, a sve kako bi se ulaganjima u projekte za pametan, održiv i uključiv rast do razine od 3 posto BDP-a do 2020. godine osiguralo da Europa stvara znanost i tehnologiju na svjetskoj razini", dodala je.

Tim je veći značaj toga projekta usmjerenog na unaprjeđenje kvalitetne znanosti, a posebno nam je zadovoljstvo što je korisnik tog projekta IRB, kao najznačajnija i najuspješnija znanstveno-istraživačka institucija u Hrvatskoj, sa zavidnim i svjetski prepoznatim uspjesima u mnogim istraživanjima, poručila je.

U nastavku skupa, okrugli stol na temu "Mogućnosti i prepreke komercijalizaciji inovacija" okupio je predstavnike javne uprave, inovativnih poduzetnika te znanstveno-istraživačkih organizacija u raspravi o najvećim preprekama uspješne suradnje, potencijalima transfera tehnologije i inovacija u razvoju gospodarstva te nužnim izmjenama administrativnih i zakonodavnih okvira kojima bi se omogućila učinkovita suradnja znanosti, gospodarstva i javne uprave, te stvorilo poticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata istraživanja te transfer znanja i tehnologija u RH.

(Hina)