Svjetski dan divljih vrsta u zagrebačkom Zoološkom vrtu

U subotu, 4. ožujka, u zagrebačkome Zoološkom vrtu održat će se prigodni edukativno-zabavni program za građane u povodu Svjetskog dana divljih vrsta. Taj je program ZOO osmislio u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, a trajat će od 11 do 16 sati.

Tradicionalno će se istaknuti važnost suzbijanja ilegalne trgovine divljim životinjskim vrstama. Na Lavljoj stijeni Kidepu djeca će porukama moći poduprijeti očuvanje divljih vrsta, a oni kreativniji moći će se uključiti u izradu naglavaka nadahnutih krokodilima i lavovima. 

U Edukacijskom centru zagrebačkoga ZOO-a djeca će mnogo toga doznati o egzotičnim kućnim ljubimcima. Izbliza će moći proučiti neke neobične životinje, poput bradate agame, pauka ptičara i madagaskarskoga siktajućeg žohara. Na Edukacijskom trgu očekuje ih posebna scenografija zahvaljujući kojoj će, kako kažu u ZOO-u, imati nezaboravne fotografije. 

U Tropskoj kući bit će postavljen CITES CSI laboratorij u kojem će pomoću digitalne lupe i drugih pomagala otkriti jesu li određeni predmeti izrađeni od zaštićenih vrsta. Svoje će istraživačke sposobnosti provjeriti uspoređujući pravoga i umjetnog škorpiona te bjelokost i plastiku.

Bit će organizirano i oslikavanje lica, a izrađivat će se i privjesci u obliku životinja.

Svjetski dan divljih vrsta, 3. ožujka, obilježava se radi upozoravanja javnosti na nezakonitu trgovinu divljim vrstama i potrebu očuvanja divljih vrsta biljaka i životinja na njihovim prirodnim staništima.

Opća skupština UN-a proglasila je 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta jer je taj dan 1973. godine potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). 

Hrvatska je 2000. godine potpisala Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, poznatiju kao CITES. Danas CITES ima više od 180 država potpisnica koje se obvezuju na zapljenu i oduzimanje životinja i biljaka kojima se nelegalno trguje te na prekršajno ili kazneno gonjenje onih koji to čine. Konvencija štiti više od 35.000 biljnih i životinjskih vrsta od kojih je tri posto pred izumiranjem upravo zbog ilegalne trgovine. Nosorozi, slonovi, tigrovi, morski psi i egzotične vrste drveća samo su neke od najugroženijih vrsta.

Provedbom te konvencije osigurava se održiva međunarodna trgovina koja ne prijeti preživljavanju vrsta. Države koje su je potpisale čine sve kako bi suzbile nezakonite aktivnosti uspostavom mehanizama kontrole od države podrijetla divljih vrsta do konačnog odredišta jedinki. 

Potražnja za slonovačom, primjerice, najveći je pokretač krivolova na slonove. Unatoč potpunoj zabrani međunarodne trgovine od 1990. godine, desetci tisuća slonova stradavaju kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za proizvodima od slonovače. Prema procjenama, na svjetskoj razini kroz ruke organiziranih kriminalnih skupina na godinu prođe između 60 i 150 milijarda kuna, što tu trgovinu svrstava uz bok nezakonitoj trgovini drogom, ljudima i oružjem.

Kako bi ojačala ulogu EU-a u borbi protiv tih nezakonitih aktivnosti, Europska komisija je 26. veljače 2016. donijela akcijski plan za suzbijanje nezakonite trgovine divljom florom i faunom. Riječ je o ambicioznom akcijskom planu kojim se pokreću sve diplomatske i trgovinske mjere te instrumenti razvojne suradnje kako bi se prekinula jedna od najunosnijih kriminalnih aktivnosti na svijetu. Akcijski plan sadržava 32 mjere koje EU i 28 država članica trebaju provesti do 2020. godine, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

(Hina)