Došao iz Kanade na Zlatno brdo podići vinograde i vinariju

Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.

Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.

U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i  došlo ime vinarije.

Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.

Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.

U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva  vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu.  

Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.

Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je  zlatno žute je boje s  mirisom i  i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom. 

Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.

Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a  ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.

I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog  grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni. 

Hrvatska sve više postaje " Velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Ne diraj moje krugove)"

U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele,  pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.