I dalje uporno pada. Je li ovo najkišniji mjesec do sad?

Cro meteo tim analizirao je dostupne podatke o kiši na trinaest mjernih postaja u periodu od 1961. do danas i zaključio: Ovo nije najkišniji mjesec u hrvatskoj povijesti, čak niti najkišniji rujan, no do kraja rujna ima još desetak dana.  Ipak, na području Zagreba ovo je jedan od najkišnijih  rujana u povijesti. 

Nakon serije rujanskih kišnih ciklona već je u nekoliko gradova zabilježen rekordna količina oborina ne samo za mjesec rujan, nego i za bilo koji mjesec u godini. Po podacima sa službenih meteoroloških postaja DHMZ-a (do ponedjeljka 18. rujna 2017 u 8 sati)  stanje s oborinama na meteorološkim postajama koje su već postavile nove oborinske rekorde je:  Rab 465 mm, Zadar Zemunik i Zavižan 430 mm, Zadar Puntamika 425 mm, Poreč 285. Nova ciklona, već peta od početka rujna će ove oborinske milimetre još više povećati, a povećati će se i broj mjesta s novim oborinskim rekordima.  A  i nakon aktualne ciklone slijedi još i zadnja dekada rujna.

Tijekom rasprave o ovogodišnjem kišovitom rujnu, na stranicama našeg foruma postavilo se i pitanje o dosad  najkišovitijem mjesecu odnsono mjesecima u Hrvatskoj?

Da bi, barem okvirno odgovorili na ovo pitanje analizirali smo, odnosno zbrojili  dostupne mjesečne  podatke o količini oborine za odabranih 13 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a u razdoblju od 1961. godine pa zaključno do ovogodišnjeg rujna.

Stanice čiji podaci su korišteni u statistici su: Rijeka, Varaždin, Zagreb Grič, Ogulin, Zavižan, Gospić, Knin, Osijek, Zadar, Split Marjan, Hvar, Lastovo i Dubrovnik. Odabrano je tih 13 stanica jer „pokrivaju“ sve krajeve Hrvatske i za sve njih imamo neprekidne podatke od 1961. godine.

Naravno, ovaj prikaz i rangiranje nije  službeni odgovor na pitanje iz naslova, već samo jedan mogući  „pogled“ na oborinske podatke. Pravi bi odgovor mogli dati  klimatolozi na temelju podataka iz dužeg razdoblja odnosno za veći broj meteoroloških postaja koje bi još bolje „pokrile“ područje Hrvatske.

Prema toj analizi najkišovitiji je bio listopad 1974. godine u kojem je suma oborina na navedenih 13 meteoroloških postaja iznosila 3810.0 mm. Slijedi  studeni iz 1962. godine sa 3678.5 mm, a na „trećem“ mjestu. Ovogodišnji je rujan u svojih prvih 18 dana na navedenih 13 postaja zabilježio 2522.7 mm kiše. Po tome je zasad na 23. mjestu „najkišovitijih“ mjeseci. Koliko će se još popeti na ovoj neslužbenoj listi, ostaje da se vidi.

DHMZ na svojim internetskim stranicama objavljuj  iscrpan popis mjesečnih i godišnjih količina oborina za mnoga mjesta u Hrvatskoj od 2009. godine na dalje, iako broj meteoroloških postaja malo varira od godine do godine.  Ukoliko se zbroji ukupna mjesečna količina oborine u proteklih 8 godina onda se dobije da su listopad 2015. i rujan 2014. u zadnjih 8 godina bili najkišovitiji mjeseci.  Ta dva mjeseca su „visoko“ pozicionirana i na našoj „ukupnoj“ listi s podacima od 1961. godine.

Zanimljivo je također suziti fokus analize oborina samo na postaju Maksimir koja daje približne rezultate i za Sesvete.  Do danas u 14 sati palo je u ovom mjesecu oko 200 litara kiše po četvornom metru.  Ako usporedimo ovaj rujan s prošlim vidimo da je lani u rujnu palo svega tridesetak litara kiše.  No, zato su lanjski listopad i studeni bili kišni s ukupno po 100 mm kiše, koliko je već do sad palo u ovom mjesecu. 

A ekstremno kišni rujan na zagrebačkom je području u bliskoj prošlosti bio još 2010. godine kada je palo gotovo  kao i do sad 200 mm kiše.