Jesmo li blesavi ili koji nam je vrag?

Siniša Jembrih, zapovjednik JVP Zagreb: "Samo u ovogodišnja tri mjeseca 311 požara otvorenog prostora na području Zagreba, od toga najviše u Sesvetama".

Veliki šumski požar koji je jučer zahvatio šumu između Gajca, Vurnovca, Belovara i Adamovca, krenuo je s područja Gajca s livade uz šumu. Prema riječima zapovjednika Javne vatrogasne postaje Siniše Jembriha, uzrok požara utvrdit će se današnjim policijskim očevidom, no najvjerojatnije je da je uslijed spaljivanja biljnih ostataka na livadi uz šumu po nepovoljnim vremenskim uvjetima uz jak vjetar, došlo do širenja požara preko livade u šumu, rekao je za portal Sesvete danas Jembrih.

"Uzrok požara je nesavjesno spaljivanje korova na livadi uz šumu, no službeno će se sve znati nakon očevida. Ovo je najveći požar otvorenog prostora u zadnje vrijeme, opožarena površina je oko 150 hektara brdovitog i zbog guste šume teško prohodnog terena, no, na žalost nije i jedini. U ovoj godini požara na otvorenom prostoru bilo je već 311 samo u gradu Zagrebu, veliki dio toga otpada upravo na Sesvete i Gornju Dubravu", rekao je Jembrih.

Na slici: Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postaje Zagreb

Njegovi ljudi iz vatrogasne postaje Dubrava, njih sedmorica s dva vozila i danas tijekom cijelog dana bit će, na terenu, za svaki slučaj, jer kod požara takve vrste nikada ne možete biti sto posto sigurni da je upotpunosti ugašen. "U ovom slučaju imali smo izvrsnu suradnju mi profesionalci s kolegama dobrovoljcima. DVD-i su sada raspušteni, no na požaru ih je bilo petnaest: Sesvete (7 vatrogasaca s 3 vozila), Kašina (8 s 2), Šašinovec (2 s 1), Lužan (3 s 1), Adamovec (3 s 1), Moravče (2 s 1), Sesvetska Selnica (3 s 1), Kobiljak (4 s 1), Kašina Gornja (2 s 1), Planina Donja (2 s 1), Blaguša (3 s 1), Vugrovec (6 s 1), Granešinski Novaki (3 s 1), Branovec (2 s 1) i Vidovec (11 s 1).

Ukupno stotinjak vatrogasaca bilo je angažirano oko požara u Gajcu.  Treba još dodati da vatrogasci, kako dobrovoljni, tako i profesionalni, stalno rade na edukaciji stanovništva upravo vezano uz požare, no očito da mnogima do ne stiže do mozga. Građani bi trebali znati da dok još ne nastupi potpuna zabrana paljenja vatre na otvorenom, u lipnju, da smiju spaljivati biljne ostatke na otvorenom, ali uz prethodnu najavu svom vatrogasnom društvu. Ta radnja građana ništa ne košta, a vatrogasci će uvidom na terenu odlučiti, može li građanin samostalno spaliti korov, ili treba pri tom njihova nazočnost.

Obzirom da, kako rekosmo je to za građane potpuno besplatno, pitamo se jesmo li doista blesavi ili što nam je da ne uzmemo u obzir mogućnost pomoći kod spaljivanja i time osiguramo sebe, ali i druge od mogućih šteta.