Obilježavanje 100-te obljetnice rođenja Vesne Parun, Muzej Prigorja završio izložbom u Bugarskoj

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 19.12.2022. 10:39:21
Obilježavanje 100-te obljetnice rođenja Vesne Parun, Muzej Prigorja završio izložbom u Bugarskoj

Foto: Muzej Prigorja

Vesna Parun, najveća hrvatska pjesnikinja, prevoditeljica, ali i slikarica, jedan dio života živjela je u Sesvetama, a potom i u Bugarskoj. 



U Nacionalnom muzeju literature - Muzej "Nikola Vapcarov",  u bugarskom glavnom gradu Sofiji, proteklog je četvrtka u organizaciji Muzeja Prigorja svečano otvorena izložba o Vesni Parun "Fanatik istine: Vesna Parun u Bugarskoj 1962-67.


Ovom izložbom Muzej Prigorja završava svoj program obilježavanja 100. obljetnice pjesnikinjina rođenja u smislu riječi akademika, pjesnika i prevoditelja Tonka Maroevića, velikog zagovaratelja poezije Vesne Parun - "naša je kulturna dužnost i emocionalni dug podsjećati na njezino djelo epohalnoga značaja te poticati širu publiku da se okrenu inspirativnim stihovima i stranicama neprolazne vrijednosti!"


Izložba je otvorena uz prigodne govore veleposlanice Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj  Jasne Ognјanovac, Katje Zografove - književne povjesničarke i kritičarke (glavna je kustosica u Nacionalnome muzeju literature), Morene Želja Želle, ravnateljice Muzeja Prigorja (i suautorica je izložbe) Lјudmile Mindove iz Balkanološkog instituta s Centrom za trakologiju "Prof. Aleksandar Fall", Denisa Derka - novinara i Kseniјe Banović, književna prevoditeljica (i suautorice izložbe), a potom je održana i književna večer o Vesni Parun na kojoj smo čuli zanimljiva sjećanja Elene Karganove, Kina Stojanova i Denisa Derka, a sudjelovale su Ksenija Banović, Morena Želja Želle i Ljudmila Mindova. Moderatorica tog okruglog stola bila je povjesničarka književnosti Katja Zografova.


16. prosinca održano je predavanje studentima slavistike na najstarijem sofijskom Sveučilištu "Sv. Kliment Ohridski" na temu Vesna Parun u Bugarskoj te predstavljanje knjige autora Denisa Derka i Marine Selnik u izdanju Hrvatskog državnog arhiva Kad ptica prestane voljeti. Studenti su tako iz prve ruke mogli čuti zanimljivosti vezane uz našu najveću pjesnikinju od novinara, autora i urednika nekoliko knjiga o Vesni Parun Denisa Derka, autorica izložbe Fanatik istine prevoditeljice Ksenije Banović i ravnateljice Muzeja Prigorja Morene Želja Želle te na koncu od Ljudmile Mindove s Instituta za balkanistiku koja već godinama proučava bugarske izvore podataka o Vesni Parun. 


Uz njezinih gotovo stotinu za života objavljenih knjiga i bogatu stvaralačku biografiju, ostaje gotovo nepoznata činjenica da je Vesna Parun u razdoblju 1962. - 1967. živjela na relaciji Sofija-Zagreb. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947. godine na pruzi Šamac-Sarajevo, zauvijek ju je povezalo s Bugarskom. Kako je sama pjesnikinja zapisala, prilikom njezina prvog posjeta 1962. godine, Bugarska je "ušla u njezin život i postala njezina sudbina, njezina bogumilska domovina". Živeći u samom središtu Sofije, u hotelu Slavjanska Beseda, svakodnevno je pohodila kazališne predstave, posebice Satiričko kazalište "Suza i smijeh". Prijateljevala je s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima, filozofima, glazbenicima i glumcima.

Istraživanje bugarske spisateljice i prevoditeljice Ljudmile Mindove, koja je otkrila izvještaje o Vesni Parun u arhivima Bugarske državne sigurnosti, kao i knjiga Katje Zografove "Bugarska odiseja Vesne Parun", potakli su autorice izložbe Kseniju Banović i Morenu Želja Želle na predstavljanje bugarskog zapleta iz života velike hrvatske književnice. 


Vesna Parun vodila je intenzivnu kreativnu razmjenu s bugarskom kulturom, uslijed koje je u Hrvatskoj izašao ne samo niz njezinih prijevoda bugarskih autora, već je rođena i njezina zbirka pjesama "Vjetar Trakije", u cijelosti inspirirana Bugarskom. Paralelno je učila bugarski jezik, putovala po zemlji, pisala putopise o Bugarskoj, kritičke eseje posvećene bugarskim književnim krugovima, kao i tekstove nekih od najpopularnijih šansona šezdesetih ("Dvoje u jesen", "Prozor prema sjeveru, prozor prema jugu"... npr.: https://m.youtube.com/watch?v=PS9WJ_ysVpw). 


Književni kritičari smatraju da je Vesna Parun pomogla i u uvođenju slobodnog stiha u bugarsku poeziju.


Zahvaljujući zalaganju Dragija Savićevića, velikog poštovatelja djela Vesne Parun, Dimitrije Popović je napravio portret Vesne Parun i darovao ga Muzeju Prigorja. On krasi sve publikacije vezane uz program u Bugarskoj, a jedna od tri izvedene grafike, u ovom slučaju decentno urešene bugarskim nacionalnim bojama postavljena je i u hotelu Slavjanska Beseda u kojem je Vesna Parun često obitavala tih godina.


Vesna Parun je tako svoju stotu godišnjicu zaokružila gostujući u tri dana u tri bugarske institucije nacionalnoga značaja - izložbom Fanatik istine i kniževnom večeri u Nacionalnome muzeju literature, monodramom Vesne Tominac Matačić u Bugarskom nacionalnom teatru "Ivan Vazov" te predavanjem i promocijom knjige Kad ptica prestane voljeti na najstarijem sofijskom Sveučilištu "Sv. Kliment Ohridski". Riječima Katje Zografove, glavne kustosice u Nacionalnome muzeju literature: "Velika hrvatska, europska i svjetska pjesnikinja, koja Bugarsku smatra svojim "bogumilskim domovinom", to zaslužuje!"


Događanja su ostvarena uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a program se izvodi u okviru kulturne promidžbe i javne diplomacije uz 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH.


Autor teksta: Tomislav Mrčić


Vezane vijesti
Ažurirano: 23.5.2024. 14:51:54

Create Account