Odakle namaknuti novac za mirovine

Veliki su izazovi pred ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem. Mirovinski je sustav neodrživ jer je omjer umirovljenika i radnika gotovo izjednačen - iznosi 1:1,17.

Drugim riječima, doprinose za 1,233 milijuna umirovljenika uplaćuje 1,44 milijuna radnika. Uzme li se u obzir velika stopa iseljavanja i podatak da je u posljednjih 5 godina iz Hrvatske otišlo oko 200 tisuća radno sposobnih stanovnika - jasno je da je sustav prenapregnut.

Trenutačno na mirovine odlazi oko 11 posto BDP-a, ili oko 38 milijardi kuna, od čega se malo više od pola namakne od doprinosa. Vladin je plan do 2060. javni izdatak za mirovine spustiti na oko 7,2 posto BDP-a. Podatak je to iz Plana konvergencije za sljedeće tri godine, odnosno popisa mjera koje Vlada planira provesti i koji je prije mjesec i pol poslala Bruxellesu.

Mjere za stabilnost mirovinskog sustava, stoji u Planu konvergencije koji je Vlada poslala u Bruxelles, veća su penalizacija prijevremene mirovine i poticanje duljeg ostanka na tržištu rada. Neisplatom dodatka od 27 posto planira se smanjiti pritisak na "državni" prvi stup, a veću važnost trebao bi imati "privatni" drugi stup.

Nižu mirovinu zbog neisplate dodatka od 27 posto trebali bi imati građani rođeni nakon 1962. No dojučerašnji ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić više je puta ponovio da će im se to kompenzirati iz državnog proračuna i da pada mirovina zbog toga neće biti. Razlog za prijedlog smanjenja izdvajanja iz prvog stupa, stoji u Planu, izrazito su nepovoljna demografska kretanja. 
 
Kako će izgledati mirovinska reforma, tek će se vidjeti. Vlada je u Planu konvergencije, upozoravaju stručnjaci, već dala smjernice, što znači da su izostali javna rasprava i socijalni dijalog unutar GSV-a.

HRT