Poslovni tjedan: u 2018. mirni smo od poreza na nekretnine

Je li se odustalo od uvođenja poreza na nekretnine ili je riječ o odgodi, bilo je prvo i osnovno pitanje ministru financija Zdravku Mariću i u emisiji Poslovni tjedan Hrvatskoga radija.

Porez na nekretnine se tiče svakog od nas jer je specifično za našu zemlju to što imamo visok udio stambenog fonda u vlasništvu. O tom porezu se puno govorilo u prošlosti, dosadašnje vlade nisu razriješile tu problematiku, a kada je riječ o bilo kojem porezu, uvijek ima različitih mišljenja, što treba poštovati, ali i treba govoriti argumentirano, rekao je ministar i ponovio da je dosadašnji način oporezivanja imao svoje dobre strane, ali je prije svega nepravedan. S novim porezom bit će više reda u oporezivanju i bit će pravedniji za građane, a za veliku većinu poreznih obveznika ne bi se radilo o povećanju naknada, ponovio je.

1. siječnja 2018. stvari ostaju kakve su i danas, situacija se ne mijenja, građani će plaćati ono što su i do sada plaćali, rekao je Marić.

Godinu mogu iskoristiti za uvođenje reda u imovinskopravnom sustavu. Počeli smo raditi na tome, radili smo osam mjeseci, radit ćemo i dalje, kaže ministar. Problematika kominalne naknade dodatno će se analizirati, kaže i naglašava da odgađanje poreza ne doživljava kao osobni poraz jer se ne radi o utakmici. Mislim da najviše gube proračuni lokalnih samouprava, mogli su dobiti održivi izvor prihoda, što ne dobivaju s komunalnom naknadom.

Od 2018. novi zakon o financiranju lokalne samouprave

Marić je kazao da bi se prijedlog novog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave trebao uskoro naći na sjednici Vlade, a da bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018.. godine. Govoreći o samom zakonskom rješenju, kazao je da u načelu, sav prihod od poreza na dohodak ide jedinicama lokalne i područne samouprave. Država, centralna država više neće taj prihod niti vidjeti. Onaj dio fonda izravnanja smo zadržali i moramo zadržati obzirom na činjenicu da i dan danas postoji poprilično velika razlika u gospodarskoj, a onda i proračunskoj snazi pojedinih gradova, županija i općina. Taj fond bi zapravo nivelirao razliku u stupnju gospodarske razvijenosti kako bismo omogućili jedna uvjete građanima nevezano bili oni recimo u Zagrebu, Slunju, Slavonskom brodu ili na nekom otoku iz razloga jer je lokalnoj samoupravi prepušteno 2003. godine funkcionalna decentralizacija u smislu školstva, zdravstva, socijale i vatrogastva, naveo je ministar.

Izmjene kod oporezivanja i problematika automobila i motora

Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 12 i pol godina. Rezultat je to poglavito recesije, vozni park je zastario. Tri četvrtine vlasnika automobila ne plaćaju porez na cestovna motorna vozila, što znači da su im autobobili starijii od 10 godina. I to želimo promijeniti. Za sada nije predviđen tzv. zeleni porez, ali moramo početi voditi račune o tome jer pojedinci su postali relevantni na domaćim i svjetskim tržištima.

Proračun - nikad bolji

Ministar se pohvalio proračunom. Imamo čak i suficid, on je novi pojam za Hrvatsku, naglasio je. Javne financije su na dobrom putu, moram se pohvaliti, vidi se da porezna reforma radi svoje. To nije samo stvar politike, to je suština, najavili smo porezno rasterećenje i stvaramo uvjete za daljnje porezno rasterećenje. Ako rasteretite porez na dohodak, što smo učinili, dižete raspoloživi dohodak građana, raste potrošnja. Kako rasterećujete gospodarstvo, kreće zaposlenost, investicija i sve se zapravo vraća u blagajnu, objasnio je Marić.

Trendovi se nastavljaju

Upitan što kažu najnoviji podaci, ministar je rekao da su i srpanj i kolovoz bili jako dobri u segmentima PDV-a i poreza na dobit i da će rezultati sigurno biti iznad očekivanja.

Možemo očekivati povećanje kreditnog rejtinga

To mi je stalno u fokusu, rekao je ministar Marić. Od prvog dana kada sam imenovan za ministra financija bolna mi je točka činjenica da Hrvatska ima takav rejting jer zaslužuje bolji. Moramo nastaviti s dobrim rezultatima, osobno smatram da smo nastavili s njima i znam da su oni već odjeknuli po svijetu, što je važan element, kazao je i napomenuo koliko je dobar znak i činjanica da je Hrvatska ove godine izdala povijesno najjeftinije obveznice. Tržišta prepoznaju ovakve rezultate i napore. Želim biti realan, neću ništa najavljivati, pričekajmo, rekao je.

Fokus na cestarskom segmentu

Upitan može li se očekivati novo zaduživanje do kraja godine, Marić je rekao da je fokus na cestarskom segmentu. Radimo na velikom projektu, govorimo o 5,3 mlrd. duga i pokušavamo raspetljati situaciju. Govorimo o produljenju ročnosti te smanjivanju cijene duga. Nastojat ćemo pola duga reprogramirati, kazao je.

U proračunu za iduću godinu ne probijamo limite

Proračun za 2018. nije gotov, no donijeli smo smjernice i limite potrošnje za iduću godinu i držat ćemo se rokova. Ne probijamo limite nigdje, iduće godine ciljana razina deficita ostaje, cilj je smanjivanje javnog duga u BDP-u, prvi put smo uspjeli s tim prošle godine, nastavit ćemo u tom smjeru.

HRT