Zeleni: EU fondovi prilika za energetsku tranziciju Hrvatske

Na tribini Zelene akcije i Društva za oblikovanje održivog razvoja upozoreno je da Hrvatska nedovoljno koristi sredstava EU fondova za ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, jer je od dostupnih sredstava ugovoreno tek dva posto.

ZA je u petak priopćila da je u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020. za hrvatske projekte obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti predviđeno 531,8 milijun eura. Korištenje tih sredstava bi u samo sedam godina udvostručilo instalirane kapacitete u solarnim toplinskim sustavima i postrojenjima na biomasu.

"Do kraja 2016., u odnosu na ukupni iznos dostupnih sredstava, vrijednost natječaja koji su objavljeni iznosi nešto manje od devet posto, a ugovoreno je samo dva posto predviđenih sredstava", upozorile su udruge.

Udruge ocjenjuju zapostavljanje financijske podrške iz strukturnih fondova poražavajućim, posebno u svijetlu izvješća o napretku "Energetske Unije" koje ukazuje na modernizaciju gospodarstva EU-a i prelazak na niskougljično gospodarstvo.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete kaže da EU, unatoč trenutačnoj geopolitičkoj nesigurnosti, stremi ka čistoj energiji i putu je ostvarivanja ciljeva do 2020. godine.

"Obnovljivi izvori energije su cjenovno konkurentni, a ponekad i jeftiniji od fosilnih goriva. U tom je sektoru u Europi zaposleno više od milijun ljudi i privlači ulaganja, a uvoz fosilnih goriva je smanjen za 16 milijardi eura. Moramo ustrajati u naporima dok je Europa s partnerima na čelu globalne utrke za postizanje održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva", kaže Arias Cañete.

Udruge smatraju da Hrvatska mora iskoristiti EU fondove za sufinanciranje niskougljičnog razvoja gospodarstva. Uz pretpostavku da bi ukupna investicija bila uložena u industrijske i uslužne objekte uz stopu sufinanciranja od 40 posto, korištenje ukupno raspoloživih sredstava omogućilo bi instaliranje oko 100 MW sunčanih toplinskih sustava i oko 130 MW kogeneracijskih postrojenja koja koriste biomasu.

Osim toga, Hrvatska bi ostvarila velike uštede u potrošnji energije ako bi koristila sredstva za projekte energetske učinkovitosti - do 2020. godine oko 10.500 kućanstva prešlo u viši energetski razred, a potrošnja primarne energije u javnim zgradama smanjila bi se godišnje za 55.100 GWh.

(Hina)