Srednjovjekovne utvrde Sesvetskog prigorja večeras u čitaonici Sesvete

Na Planinarskom utorku u čitaonici Knjižnice Sesvete, 16. travnja, s počekom u 18.30 sati, prof. Damir Fofić, kustos povijesne zbirke Muzeja Prigorja održat će predavanje o Srednjovjekovnim utvrdama Sesvetskog prigorja. Ulaz je slobodan.

Sesvetsko područje iznimno je bogato kulturno-povijesnom baštinom. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, topografskim, klimatskim i hidrografskim osobinama, naseljavanje ovog prostora počinje već u najranijim razdobljima prapovijesti i gotovo se kontinuirano može pratiti do danas. O bogatoj sesvetskoj prošlosti svjedoče i mnogobrojne srednjovjekovne zemljano-drvene utvrde, tj. gradišta/mote. Premda do sada arheološki neistražena otkrivena gradišta kriju boravišta iz razdoblja razvijenog srednjeg vijeka, a osobito nakon tatarske provale. 

Najzanimljiviji su ostaci utvrda u Vugrovcu, Kašini, Planini Donjoj, Blaguši i Moravču. Karakteristična konfiguracija terena jasno ukazuje kako se radi o objektima fortifikacijskog karaktera. Sesvetske utvrde pripadaju zemljano-drvenim utvrđenjima visinskog tipa koje se sastoje od središnjeg zemljanog uzvišenja, okruženog obrambenim jarcima i zemljanim bedemima. Na njima su stajali drveni objekti (stambene građevine i kula). Drvo je do XIV. stoljeća uobičajeni građevni materijal u izgradnji fortifikacijskih objekata na čitavome prostoru savsko–dravskog međurječja. Vrijeme njihovog nastanka preliminarno se datira prije i nakon tatarske provale 1242. godine kada se u velikoj brzini grade plemićke utvrde za zaštitu većih i manjih vlastelinstava u očekivanju novog tatarskog napada.