Pokvaren semafor pridonio boljoj protočnosti prometa, treba li nam kružni tok?

Semafor na raskrižju Zagrebačka/Ljudevita Posavskog danima je u kvaru, a građani dojavljuju da su sada gužve manje ili ih uopće nema.

Nekoliko građana dojavilo nam je problem s radom odnosno neradom semafora na raskrižju Zagrebačke i Ljudevita Posavskog, kod nadvožnjaka. Uglavnom se ovaj put ne ljute na semafor u kvaru, jer, kažu da je gužva manja nego inače ili je uopće nema. Tek je jedna vozačica upozorivši nas na semafor u kvaru ustvrdila da se teško uključuje na lijevom skretanju iz Ljudevita Posavskog na Zagrebačku. 

Jedan nam se čitatelj javio u naš inbox s prijedlogom o potpunom izbacivanju semafora iz upotrebe i izgradnji kružnog toka, koji bi, po njegovom mišljenju, riješio problem.

"Upravo sam u 2 navrata unutar 1 sat vremena prelazio nadvožnjakom kod Europatradea. Semafor ne radi cijeli dan na tom križanje kod INA-e. Ali nasreću ne rade. Naime kako semafori nisu u funkciji nema gužve niti u Ljudevita Posavskog, a niti na samom nadvožnjaku. Čak ni na Zagrebačkoj. Ovo se sve odnosi na sve smjerova kretanja vozila. U ovim trenutcima i unazad sat i pol na navedenim smjerovima su nesnosne gužve. Kružni tok i imam volje vjerovati nakon doživljenog da semafori ne rade i gužve će ili nestati ili drastično smanjiti" mišljenja je naš sugrađan.

Tim tragom zamolili smo za komentar prometne stručnjake, a jedan od njih, Sesvećanima  poznat, jer je kod nas gostovao  na tribinama o prometu u Sesvetama kaže da možda nije baš sve tako izvedivo kako ljudi na prvu misle i govore.

"Nije važno što ja mislim, važno je što govore brojevi i prometni modeli", odmah nam je na prvu odgovorio Zdenko Lanović, stručnjak iz konzultantske tvrtke Elipsa p.z., poduzeća koje je do sada radilo više modela upravljanja prometom, no, na žalost niti jedan još nije akceptiran.

"Kao prvo moramo znati prometnu opterećenost predmetnog raskrižja, a brojka govori da je dnevni promet nešto veći od 52 tisuće vozila", kaže Lanović dodajući da je riječ o mjerenju koje je provedeno 2016. godine, a kasnije više nitko nije mjerio promet na toj točki, no teško bi se moglo govoriti o eventualnom smanjenju, vjerojatnije je i neko povećanje, u najboljem slučaju, ostalo je otprilike isto. S druge strane semafor je zadnji puta programiran 1999. godine i prema Lanovićevoj pretpostavki, moglo bi se nešto malo dobiti preprogramiranjem, a podosta više pametnim upravljanjem prometom u Zagrebu kao cjelovitim rješenjem, no to je za sada utopija.

Što se tiče kružnog toga, naš sugovornik stručnjak tvrdi da to ne bi poboljšalo situaciju.

"Ponovo kažem da ne mogu govoriti što ja mislim i što bih htio, nego što govore modeli kružnih tokova koje su radili neki od najvećih prometnih stručnjaka, primjerice Švicarac Jian-an Tan, te smjernice FHWA (USA) i CROW (Nizozemska). Modeli govore o prometu kroz kružni tok, brojevima traka i potrebnom dijametru", nastavlja naš sugovornik pokazujući nam pri tome tabele i dijagrame modela.

Najveći kružni tokovi uglavnom su izvanurbani - dvotračni kakav bi morao biti i ovdje, jer u njega sa svake strane ulaze dvije trake, minimalni radijus bi trebao biti od 70 metara na više, a što je ovdje upitno zbog imovinsko pravnih odnosa, odnosno pitanje imali uopće toliko prostora. Još važniji podatak je da takvi veliki kružni tokovi rade se za promet od 35 do 40 tisuća vozila, a mi ovdje imamo značajno veći promet. Moguće je za tako vrlo velike promete graditi rotore, primjerice onoga kod Remetinca, no ovdje ponajviše radi premalog prostora to nije izvedivo. Ekonomski aspekt ovdje ćemo zanemariti.  

Dakle, ništa od kružnog toka, a tek nešto malo bi se moglo dobiti preprogramiranjem semafora. Za neku, nadajmo se, bližu budućnost ostaje nam nada u Branimirovu, koja bi barem malo smanjila pritisak na ovo raskrižje, u nešto daljnjoj budućnosti denivelacija pružnog prijelaza u Jekovečkoj i spajanje s u dalekoj budućnosti  očekivanim produžetkom Vukovarske do Novog Jelkovca, te, ponajviše, implementiranje sustava pametnog upravljanja gradskim prometom. 

I na kraju, semafor je su radi sigurnosti, da ga nema možda bi bila veća protočnost, a možda u špicama i veći kaos i više prometnih nesreća.