Smeće svuda, smeće oko nas....

Ne prođe niti jedan tjedan, a da nas, na žalost barem jedan čitatelj ne kontaktira u vezi smeća, većinom u fb inbox šaljući pri tom fotografije s mjesta zločina.

U naslovu smo, možda  pomalo i nepravedno prema prekrasnoj pjesmi Josipe Lisac parafrazirali aktualnu sliku našeg krajolika. Do sada smo već jako puno prostora u posljednje dvije godine posvetili smeću na prostoru oko Sljemena, tko zna koliko smo redaka nanizali za smeće na području Sesvetskog Kraljevca, Kobiljaka i Šija Vrha, niz fotografija smo objavili što snimajući sami, što uz pomoć mnogih naših čitatelja šume Glubokog jarka i Popovca, a sada se samo nastavlja nizanje divljih deponija na našem području. 

Ovoga puta članak posvećujemo groblju u Markovom Polju.  Svojedobno nam se javila  čitateljica sa slikom goleme hrpe smeća koje je poteklo s groblja. Smatra da djelatnici groblja neovlašteno navoze smeće na parcelu odmah do ograde groblja s istočne strane, prema Popovcu. Došavši na navedeno mjesto zatekli smo parcelu očišćenu, no bili su vidljivi tragovi odlaganja izgorjelih lamšaša, starih vijenaca i ostalog pokupljenog otpada s groblja. 

Pitajući djelatnike groblja, ali i građane koji u okolici žive ili šeću pse, doznali smo da tu parcelu, na koju bi se u buduće groblje trebalo i proširiti, koriste djelatnici groblja kao privremeni deponij. Dakle dok se groblje čisti, dovoze se kante i kontejneri na to mjesto, odakle se zatim velikim kamionima otpad odvozi dalje na zbrinjavanje. Šetaći su nam sami rekli da to nije zabrinjavajuće, jer vidi se da se stalno to čisti i odvozi, no skrenuli su nam pozornost na sam kraj te i susjednih parcela. Uz jedan poljski put na području Lušca, u blizini groblja navozi se svakakav otpad. Vidljivo je da se radi o kućnom otpadu koji bi se mogao odložiti besplatno u reciklažno dvorište ili kao krupni otpad. No, očito da ima onih kojima je lakše taj otpad utovariti u vozilo i odvesti u prirodu, negoli tamo kamo bi trebao. Uz poljski put nekoliko stotima metara u dužinu je svega i svakakvoga smeća, a ima i opasnog, osobito azbestnih ploča. 

Građani s pravom vrše pritisak prema gradu, želeći jednom riješiti se tog zla, a gradske vlasti za sada još nemaju adekvatno rješenje. Bacanje svega i svačega i prirodu oko nas čini se da je sad već više postalo pravilo nego iznimka i više ne bismo mogli govoriti da se radi o pojedincima. Doista je nejasno kako nekima to funkcionira mozak kada se tako olako razbacuju s otpadom na sve strane.  Preporučili bismo im, neka ga bace u svoje dvorište, sebi pod prozor.

 Na žalost, nemamo podatak da je do sad netko zatečen na djelu i pošteno kažnjen zbog namjernog zagađenja okoliša odlaganjem otpada na za to nepredviđena mjesta.