Otkrivena tajna sesvetske povijesti: Na prostoru kod današnje crkve postojao je kaštel

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 17.10.2018. 8:44:52
Otkrivena tajna sesvetske povijesti:  Na prostoru kod današnje crkve postojao je kaštel

Foto: Stjepan Lončarić, mag. ing. arh, pretpostavljena rekonstrukcija sesvetskog kaštela u 17. st.

Sve do nedavno nije se ništa znalo o postojanju sesvetskog kaštela. Otkriće povjesničara i arheologa Muzeja Prigorja, Damira Fofića, baca novo svijetlo na sesvetsku povijest.


Kao grom iz vedra neba među posjetiteljima nedavnog otvorenja izložbe „Kaptolska kurija u Sesvetama”, otvorena krajem rujna u Muzeju Prigorja na kojoj su bili obznanjeni do sad nepoznati podaci o kuriji, istraživač i autor izložbe Damir Fofić otkrio je još do nedavno svima, pa možda čak i stručnjacima nepoznat dio sesvetske povijesti. 


Naime, kako je tada rečeno, u današnjem samom središtu Sesveta postojao je kaštel. O tom otkriću ovog našeg vrsnog sesvetskog stručnjaka,  koji još od studentskih dana kada je s prof. Vladimirom Sokolom osnivačem i potom dugogodišnjim direktorom/ravnateljem Muzeja Prigorja, sudjelovao na arheološkom iskapanju Kuzelina, istražuje povijest Sesveta, donosimo ekskluzivnu priču koja će neko vrijeme biti na naslovnici, a potom trajno pohranjena u bloku portala – Sesvete nekad (glavni izbornik - kutak - sesvete nekad).


Posebno za portal Sesvete danas priredio Damir Fofić:


CASTELLUM VENERABILI  CAPITULI

KAŠTEL PREČASNOG KAPTOLA


Sesvete su potkraj 15. i tijekom 16. st. postale ugrožene vojnim pohodima Osmanskog Carstva. Već u zadnjoj trećini 15. st. prvi konjanički odredi osmanlijske vojske pojavili su se na zagrebačkom području te su temeljito poharale sesvetski kraj 1482. godine. Narednih godina takvi su se prepadi često ponavljali što je primoralo Zagrebački kaptol da krajem 15. st. sagradi zemljano-drveni kaštel (castellum) kako bi zaštitio svoje posjede i stanovništvo. Osim u Sesvetama kaptolski kaštel sagrađen je i u Sesvetskom Kraljevcu. Krajem 17. i početkom 18. stoljeća, prestankom višestoljetne opasnosti, kaštel gubi funkciju protuosmanlijskog zakloništa. U novom ozračju Zagrebački kaptol pristupa postupnoj revitalizaciji sesvetskog središta. 

Obrambeni prsten kaštela potpuno je srušen, a opkop izravnan. Sredinom 18. st. jedva su se nazirali tragovi zemljano-drvene arhitekture. Iako se nisu sačuvali nikakvi tragovi arhitekture, izgled sesvetskog kaštela možemo približno rekonstruirati. Kaptolskim nastojanjima oko  revitalizacije središta Sesveta najviše su pridonijele modernizatorske reforme kraljice Marije Terezije (1740-80). U Banskoj Hrvatskoj (Varaždinska, Križevačka i Zagrebačka županija) dolazi do uspona gospodarskog života. Velika pažnja posvećuje se zamrloj trgovačkoj aktivnosti, za koju će neophodno trebati obnoviti i izgraditi nove prometnice. A upravo će promet, kao dominantan faktor, utjecati na prostorni razvoj Sesveta od sredine 18. st. do današnjeg vremena.  Izgled sesvetskog kaštela možemo približno rekonstruirati na temelju povijesnih izvora, zapažanjima vizitatora, kartografskih prikaza te na temelju konfiguracije terena. 

Radi se o utvrdi koja se sastojala od središnjeg platoa - kaštela, te od istočnog i južnog podgrađa. Cjelokupni kaštel sagrađen je kombinacijom drva i zemlje. Obrambeni prsten kaštela činili su obrambeni jarci i palisade na vrhu zemljanih nasipa. Obrana se sastojala i od četiri reda protuopsadnih jaraka kako bi se otežao pristup samom središtu kaštela. S istočne strane kaštelu se pristupalo preko četiri drvena mosta. Posljednji most nalazio se na samom ulazu u kaštel u kojem je stajala drvena crkva s visokim zvonikom (orijentirana smjerom zapad - istok). Zvonik je imao funkciju stražarskog tornja s kojega se nadzirao sesvetski kraj. Unutar kaštela nalazilo se nekoliko drvenih građevina koje su korištene kao župni stan, spremište za žito (granorium) te za smještaj kaptolskih službenika. U južnom i istočnom podgrađu takoder su se nalazile drvene građevine stambeno-gospodarskog karaktera. Sesvetski kaštel predstavlja dosada skriven i neotkriven primjerak primjene renesansnog načina razmišljanja.


Na naslovnoj fotografiji: Pretpostavljena rekonstrukcija sesvetskog kaštela u 17. st.  autor: Stjepan Lončarić, mag. ing. arh., 2018.


Vezane vijesti
Ažurirano: 30.1.2019. 12:18:46

Projekt Zelene i plave Sesvete

Je super
Daj Bože da i to dočekamo
Ne sviđa mi se / nije dobar
Ništa od toga neće biti
Ima li još koja boja osim zelene i plave?
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account